Zastupnici su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu raspravljali o izvješću o Srbiji slovačkog zastupnika Vladimira Bilčika koje je on sažeo temeljnom porukom: „Za značajni napredak potrebne su značajne reforme”.
On je naglasio da Beograd mora raditi na jačanju vladavine prava i sudstva, borbe protiv organiziranog kriminala, kako treba jačati neovisne medije, da dijalog s Prištinom mora dovesti do rezultata te se Srbija mora uskladiti s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom.
Slovak je naglasio da sukobi devedesetih „ostaju definirajuća točka srpske politike” te da će europski put Srbije patiti sve dok se to ne promijeni.
Povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi također je naglasio da je neusklađenost Srbije s europskom vanjskom politikom ozbiljan problem, kao i neprocesuiranje ratnih zločina. Srbija je uz Bjelorusiju jedina europska zemlja koja nije uvela sankcije Rusiji zbog njene agresije na Ukrajinu.
Gotovo svih dvadesetak zastupnika koji su sudjelovali u raspravi, među njima velik broj hrvatskih, složio se da Srbija mora uvesti sankcije te pokazati iskrenu želju za članstvom u Uniji.
Srbiju su branili Thierry Mariani, član Nacionalnog okupljanja francuske političarke Marine Le Pen, te irski 'anti-establishment' dvojac Clare Daly i Mick Wallace, naglašavajući kako Srbija ima pravo zadržati odnose s Rusijom, a EU se ne treba u to miješati.
Svi zastupnici su izrazili sućut Srbiji zbog nedavnih pucnjava u kojima je živote izgubilo 17 ljudi.
Nestali u ratu i dalje otvoreno pitanje
Hrvatska zastupnica Europske pučke stranke Željana Zovko je nakon sućuti rekla kako je Srbiji vrijeme za razmišljanje kad će prestati glorifikacija i retorika nasilja. Ona je kazala kako želi da Srbija bude dio europske obitelji, no kako je za to nužno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom politikom.
"Rasvjetljavanje sudbine više od 1800 nestalih iz Domovinskog rata mnoge i dalje sprječava da krenu naprijed i dostojanstveno tuguju" istaknula je, pa pozvala Srbiju da također intenzivira rad na osudi govora mržnje i veličanja ratnih zločinaca.
Zastupnik socijalista i demokrata Tonino Picula govorio je o „kroničnim problemima” Srbije: osobnoj vlasti jednog čovjeka, okupacije države i njenih institucija, veličanju ratnih zločinaca i toksičnoj medijskoj sceni.
Upozorio je da europska financijska pomoć „režimu” predsjednika Aleksandra Vučića ne približava Srbiju EU-u niti ju udaljava od Rusije Vladimira Putina. Picula je potom izrazio punu podršku građanima Srbije koji žele „drugačiju, bolju, europsku Srbiju, Srbiju bez nasilja” te time pokazuju „da postoje kapaciteti za promjene”.
Picula je naglasio da posebnu odgovornost za komunikaciju demokratskih vrijednosti sa Srbijom ima EPP u čijem članstvu se nalazi Vučićeva stranka.
Zastupnik liberala Valter Flego pozvao je srpske vlasti da „ako stvarno žele promjene” krenu u izgradnju „nove Srbije”, što se može postići putem konkretnih koraka. "Što Srbija želi od Unije i želi li uopće Uniju?" upitao je Flego i pozvao srpske vlasti da "poslušaju prvo zahtjeve vlastitog naroda!". "A onda dođite da sjednemo i razgovaramo o budućnosti", poručio je.
„Nova Srbija, satkana na krilima demokracije i vladavine prava, ukoliko bude željela, naravno da će imati mjesto u Europi”, zaključio je Istrijan.
Ladislav Ilčić, predstavnik konzervativaca i reformista, rekao je da Srbija nije predana europskim vrijednostima i nikad to nije bila.
Naglasio je da je Srbija „sto ili više godina” radila „sve što ono danas radi Rusija”, ne samo oružjem „kao prije 30 godina nego i krađom kulture i jezika”.
„Kao što Moskva negira ukrajinsku naciju, tako Beograd negira više nacija jugoistoka Europe”, rekao je Ilčić, spomenuvši hrvatsku manjinu u Vojvodini i „stvaranje umjetne bunjevačke nacije” kako bi se „izbrisala” ona hrvatska.
Ilčić je poručio kako će Srbija i dalje gledati prema Moskvi usprkos europskim „milijardama” jer je to dio njezine povijesti i „političkog mindseta”.
„Ulazak ovakve Srbije u EU značio bi punopravno članstvo male Rusije u ovoj zajednici koja bi ju onda podrivala u interesu velike Rusije”, zaključio je konzervativac.
EPP-ovac Tomislav Sokol govorio je o sudbini nestalih, naglasivši kako je još uvijek nepoznata sudbina 1218 osoba te mjesto ukopa posmrtnih ostataka 394 smrtno stradalih. Istaknuo je kako je iznimno važno da izvješće, o kojem će se glasati u srijedu, potiče Srbiju da se nosi s tim pitanjem prema kojem dosad nisu pokazale „iskrenu predanost”. Sokol je dodao kako Srbija i dalje ne jamči jednaka prava hrvatskoj manjini kao što srpska manjina uživa u Hrvatskoj.
„Bez rješavanja svih otvorenih pitanja, a posebno pitanja nestalih, Srbiji nema mjesta u EU-u”, rekao je Sokol.
Njegova stranačka kolegica Sunčana Glavak pitala je „želi li Srbija EU kao bankomat ili vlastitu transformaciju kroz zajedničke europske vrijednosti?”.
Glavak je također podsjetila na sudbinu logoraša i nestalih u Domovinskom ratu i istaknula da je za Hrvatsku "i dalje od iznimne važnosti pitanja obeštećenja logoraša srpskih koncentracijskih logora i povlačenje iz procedure tzv. Zakona o regionalnoj ili univerzalnoj jurisdikciji“
Srbija nazaduje
U izvješću se ocjenjuje kako je Srbija nazadovala u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom politikom EU-a te pozvali da se preispita opseg financijske pomoći koju EU pruža Srbiji ako se nastavi potpora antidemokratskim režimima.
Kao prioritet izvješće navodi i normalizaciju odnosa Srbije i Kosova te upozorava da retoriku protiv EU-a šire mediji pod kontrolom vlade. Dinamika pristupnog procesa sa Srbijom bit će određena napretkom u vladavini prava i temeljnim pravima, funkcioniranju demokratskih institucija, predanosti zajedničkim europskim pravima i vrijednostima te u normalizaciji odnosa s Kosovom, stoji u izvješću.
Zovko je u izjavi Hini rekla kako je ovo izvješće pokazuje da je u Europi sve veće razumijevanje dvostruke igre koju srbijanske vlasti vode jer su se mnogi iz međunarodne zajednice „opekli” na tu igru. Naglasila je kako je ovo izvješće stoga treba služiti kao opomena Srbiji te da je riječ o pokazatelju kako se s vodeće pozicije u pregovorima prema članstvu u Uniji može „neslavno pasti”.
Picula je za Hinu rekao kako već više godina upozorava na malignost politike Vučića koji pokušava „proeuropskom retorikom animirati svoje europske sugovornike”, paralelno kod kuće i u regiji vodeći politiku koja je „ustvari vrlo toksična”.
Naglasio je da je u Bruxellesu već odavno poznata „igra” srbijanskog predsjednika, no da je pitanje zašto se ona toliko dugo tolerirala, za što je dao odgovor „politike ignoriranja prirode srbijanskog režima” tijekom mandata bivše njemačke kancelarke Angele Mekrel.