Pristupni pregovori sa Srbijom trebali bi napredovati samo ako se zemlja uskladi sa sankcijama EU-a protiv Rusije i ostvari značajan napredak u reformama, poručili su eurozastupnici u izvješću koje je u srijedu usvojio Odbor za vanjske poslove (AFET), objavio je Europski parlament.
U izvješću se ocjenjuje kako je Srbija nazadovala u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom politikom EU-a te pozvali da se preispita opseg financijske pomoći koju EU pruža Srbiji ako se nastavi potpora antidemokratskim režimima.
Kao prioritet izvješće navodi i normalizaciju odnosa Srbije i Kosova te upozorava da retoriku protiv EU-a šire mediji pod kontrolom vlade.
Zastupnici Europskog parlamenta sa zabrinutošću primjećuju da, otkad je objavljeno Izvješće Europske komisije o Srbiji za 2020., njezina procjena općeg stanja u 33 pregovaračka poglavlja nije poboljšana te da Komisija 2022. nije ustanovila “dobar napredak” ni u jednom poglavlju.
Dinamika pristupnog procesa sa Srbijom bit će određena napretkom u vladavini prava i temeljnim pravima, funkcioniranju demokratskih institucija, predanosti zajedničkim europskim pravima i vrijednostima te u normalizaciji odnosa s Kosovom, kažu europarlamentarci. U tom kontekstu naglašavaju važnost usklađivanja sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, posebno u pogledu ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, navodi Europski parlament.
AFET poziva EU da preispita opseg financijske pomoći koju pruža Srbiji ako se nastavi potpora antidemokratskim režimima a Europsku komisiju da osigura da su svi rashodi EU-a u potpunosti u skladu s vlastitim strateškim ciljevima i interesima EU-a .
EU je glavni politički i gospodarski partner Srbije i daleko najveći donator, ističu europarlamentarci zabrinuti zbog nedavnog smanjenja javne potpore članstvu Srbije u EU. Ovo je rezultat dugotrajne anti-EU/pro-ruske političke retorike široko rasprostranjene putem medija pod kontrolom vlade kao i vladinih dužnosnika te grubog neuspjeha službene strane da se suoči i pomiri s prošlošću Srbije, ocjenjuje izvješće.
U izvješću se pohvaljuju mjere koje je Srbija poduzela za jačanje neovisnosti pravosuđa i povećanje transparentnosti i učinkovitosti institucija vladavine prava te dobra suradnja Srbije s EU-om u upravljanju neregularnim migracijama. Konstatirajući određeni napredak u borbi protiv korupcije, izvješće naglašava činjenicu da je potrebno pokazati više napora i političke volje kako bi se postigli konkrektni rezultati, posebice u pogledu organiziranog kriminala.
Izvješće je na odboru usvojeno s 43 glasa za, 6 protiv i 5 suzdržanih, a svi eurozastupnici glasat će o njemu na plenarnoj sjednici u svibnju.
Bilateralni odnosi i normalizacija s Prištinom također ključni
Naglašavajući da je normalizacija odnosa između Srbije i Kosova prioritet i preduvjet za pristupanje obiju zemalja EU, europarlamentarci su pozvali obje strane da budu spremne donijeti odluke koje vode napretku. Oni pozivaju Srbiju i Kosovo da razgovaraju u duhu kompromisa za postizanje sveobuhvatnog, pravno obvezujućeg sporazuma temeljenog na načelu međusobnog priznavanja u skladu s međunarodnim pravom i bez daljnjeg odgađanja.
Izvjestitelj Vladimír Bilčík, slovački zastupnik iz Europske pučke stranke rekao je da “ovo izvješće nudi niz kritičnih točaka dok podupire put Srbije u EU na koji su se njezini čelnici obvezali nakon izbora 2022."
"Da bi napredovala, Srbija se, kako bi napredovala mora uskladiti s vanjskim odnosima EU-a, nastaviti s domaćim reformama i normalizirati odnose s Prištinom. Ako Beograd to postigne, bit će to zajednički europski uspjeh”, rekao je Bilčik.
HDZ-ova eurozastupnica Željana Zovko, potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a, izrazila je zadovoljstvo što su u konačni tekst izvješća uključeni njeni amandmani koji se tiču bilateralnih odnosa Hrvatske i Srbije, priopćio je ured zastupnice. U tim amandmanima se traži od Srbije da pokaže predanost rješavanju otvorenih pitanja koja uključuju i ona vezana za status hrvatske manjine u Srbiji, "posebice u pogledu nediskriminatorne uporabe hrvatskog jezika te poštivanja hrvatske kulturne baštine baština i tradicija u zemlji“. Također je zatražila od Srbije da intenzivira rad na sudbini nestalih osoba, osudi govor mržnje i veličanja ratnih zločinaca te otvori arhive jugoslavenskih tajnih službi, UDBE i KOS-a.
Zovko je pored toga naglasila da su danas ključna pitanja na putu Srbije prema europskim integracijama normalizacija odnosa s Kosovom i njezina razina usklađivanja sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, posebice u pogledu uvođenja sankcija Rusiji.
„Zabrinjavajuća je činjenica da je od prošlogodišnjeg izvješća razina usklađivanja Srbije s europskom vanjskom politikom pala je s već niskih 65 posto na sadašnjih 45 posto. Kao zemlja koja teži pridruženju Europskoj uniji, Srbija se mora uskladiti s vrijednostima zajednice kojoj želi pripadati“, istaknula je Zovko te dodala da je u svojim amandmanima izrazila zabrinutost zbog utjecaja i nerazmjerne vidljivosti koja se daje trećim zemljama u Srbiji što utječe na sve manju javnu potporu u zemlji za članstvo u EU.
„Europska unija je daleko najveći trgovinski partner i ulagač u Srbiju, a samo putem Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA II) zemlji je od 2014. dodijeljeno preko 1,4 milijarde eura. Pozivam Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) na aktivnije i učinkovitije komunikacijske strategije za promicanje prednosti članstva, kao i projekata koje financira EU“, istaknula je Zovko.
Miroslav Lajčak, posebni predstavnik Europske unije (PPEU) za dijalog Beograda i Prištine, i Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i koordinator parlamentarne skupine Socijalista i demokrata za vanjsku politiku, u utorak su zaključili da postoje naznake napretka u normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova.
“Trenutačno postoji ograničeno povjerenje između dviju strana, a ponovna izgradnja povjerenja ključna je za napredak. Strategija pregovora je da se ide korak po korak, a do sada je dogovoreno 12 od 18 predloženih točaka. Proces normalizacije odvija se u kontekstu političkih napetosti, a EU poziva Srbe da se vrate u institucije na sjeveru Kosova, dok bi ih Srbija trebala poticati, a Kosovo im to omogućiti”, zaključili su na sastanku Picula i Lajčak.
Lajčak je, međutim, upozorio kako je “politički sporazum bez konkretnog plana za provedbu samo politička deklaracija, te se moraju poduzeti mjere kako bi se osiguralo da se sporazum provede”, naveo je ured zastupnika.