"Prekinuli smo vodeni ciklus, uništili ekosustave i zagadili podzemne vode", rekao je Guterres na početku trodnevne konferencije u New Yorku na kojoj se raspravljalo o izvorima svježe vode u svijetu.
"Isušujemo krvotok čovječanstva preko vampirske potrošnje i neodržive upotrebe vode koja isparava zbog globalnog zatopljenja", dodao je.
To je prvi veliki sastanak UN-a od 1977. na kojem će se govoriti isključivo o vodi. Sudjeluju deseci ministara i nekoliko čelnika zemalja koji neće donositi nikakav značajniji sporazum, nego će glasati o neobvezujućem akcijskom planu.
Klimatski problemi i ekonomske teškoće povezane sa zagađenjima otežavaju opskrbu pitkom vodom, prema Svjetskom izvješću o vodi koje je objavljeno uoči konferencije.
Procijenjuje se da deset posto svjetske populacije živi u zemljama visokog ili kritičnog rizika od nedostatka vode.
Prema drugom izvješću UN-a, globalna konzumacija vode trebala bi porasti za oko jedan posto do 2050. godine, slično kao u proteklih 40 godina.
U siromašnijim zemljama, rizik se uglavnom tiče slabe kvalitete vode, a u industrijskim državama problematična je potrošnja vode u poljoprivredi.
Zbog klimatske krize, određene regije značajno su izložene ekstremnim i produženim sušama, što ima ozbiljne posljedice za biljni i životinjski svijet, upozoravaju stručnjaci.
Neodrživo korištenje voda znači neizbježan rizik od globalne krize
Milijarde ljudi svakodnevno se suočavaju s problemima povezanim s vodom, od onečišćene vode za piće do suša i poplava, a UN je u utorak, dan prije otvaranja prve velike konferencije u New Yorku o tom pitanju u gotovo pola stoljeća upozorio na neizbježan rizik od globalne krize.
Svijet "slijepo ide opasnim putem" jer "neodrživo korištenje voda, zagađenje i nekontrolirano globalno zagrijavanje crpe životnu krv čovječanstva", rekao je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres u predgovoru izvješću, objavljenom nekoliko sati uoči konferencije o vodnim resursima.
Konferencija UN-a o vodi, čiji su domaćini vlade Tadžikistana i Nizozemske, okupit će oko 6500 sudionika, uključujući stotinu ministara i desetak šefova država i vlada od srijede do petka u New Yorku.
Richard Connor, glavni autor izvješća, AFP-u je rekao da će utjecaj "svjetske krize vodnih resursa" biti samo "pitanje scenarija".
"Ne poduzme li se ništa bit će to uobičajen scenarij - i dalje između 40 i 50 posto svjetske populacije neće imati pristup sanitarnim čvorovima i otprilike 20 do 25 posto svijeta neće imati pristup sigurnoj opskrbi vodom".
Uz svakodnevni globalni porast populacije "u apsolutnim brojkama bit će sve više ljudi koji nemaju pristup sigurnoj opskrbi vodom", rekao je.
Na ovoj UN-ovoj konferenciji vlade i akteri u javnome i privatnom sektoru pozvani su da iznesu prijedloge o takozvanom vodnom akcijskom programu da bi se taj trend preokrenuo i da bi se pridonijelo ispunjenju cilja postavljenog 2015. - "zajamčiti svima do 2030. godine pristup vodi i sanitarnim uvjetima."
Posljednja konferencija na tako visokoj razini o ovom pitanju održana je 1977. u argentinskom gradu Mar del Plati.
Neki su promatrači već izrazili zabrinutost u pogledu opsega obveza i dostupnosti financijskih sredstava za njihovu provedbu.
"Puno toga treba napraviti, a vrijeme nije na našoj strani", rekao je Gilbert Houngbo, predsjedavajući UN-Watera, foruma za koordinaciju rada na tu temu.
Izvješće, koje su objavili UN-Water i UNESCO, upozorava da "nestašica postaje endemska" zbog prekomjerne potrošnje i onečišćenja, dok globalno zatopljenje prijeti povećanjem sezonske nestašice vode u područjima s obiljem vode, ali i u onima u kojima je voda luksuz.
'Sad ili nikad'
"Oko 10 posto svjetske populacije živi u zemljama u kojima je nedostatak vode dosegao visoku ili kritičnu razinu", stoji u izvješću.
Prema najnovijem izvješću UN-a o klimi, koje je u ponedjeljak objavio stručni panel IPCC-a, "otprilike polovina svjetske populacije trenutačno je suočena sa znatnom nestašicom vode barem jedan dio godine".
Takve nestašice najteže podnose siromašni jer na njihov život najviše utječu, rekao je Connor AFP-u. "Bez obzira na to gdje se nalazite ili gdje živite, ako ste dovoljno bogati, uspjet ćete doći do vode", kazao je.
U izvješću se ističe sljedeći problem - onečišćenje postojećih zaliha vode zbog loših ili nepostojećih sanitarnih sustava.
"Najmanje dvije milijarde ljudi globalno koristi izvore pitke vode kontaminirane fekalijama, što ih dovodi u opasnost od zaraze kolerom, dizenterijom, tifusom i dječjom paralizom".
Pritom istraživači nisu uzeli u obzir onečišćenje voda lijekovima, kemikalijma, pesticidima, mikroplastikom i nanomaterijalima.
U izvješću se ističe kako bi se aktualna ulaganja trebala utrostručiti da bi se osigurao pristup sigurnoj pitkoj vodi za sve do 2030.
Slatkovodni ekosustavi, koji uz vodu osiguravaju ekonomske resurse neophodne za život i pomažu u borbi protiv globalnog zatopljenja "među najugroženijima su u svijetu", upozorava se u izvješću.
"Moramo djelovati odmah, jer nesigurnost povezana s opskrbom čistom vodom utječe na sigurnost hrane koju konzumiramo, na zdravstvenu sigurnost, energetsku sigurnost, ali i na urbani razvoj i na društvena pitanja", rekao je AFP-u nizozemski posebni izaslanik za vodu Henk Ovink.
"Sad ili nikad, kako mi kažemo, prilika je koja se pruža jednom u životu".