Prema podacima Eurostat-a, RH s prosječnih 29.200 m3 vode po stanovniku, zauzima prvo mjesto među državama članicama EU, ispred Finske i Švedske. Podzemne vode su za nas od osobite važnosti jer se iz njihovih zaliha zahvati preko 90 posto vode za ljudsku potrošnju, rekli su Hini u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
U sustavu javne vodoopskrbe 94 posto stanovništva
Na godišnjoj razini se za potrebe javne vodoopskrbe zahvati oko 478 milijuna m3 vode za ljudsku potrošnju. U RH je dostignuta visoka razina dostupnosti vode za ljudsku potrošnju, pristup zdravstveno ispravnoj vodi iz sustava javne vodoopskrbe ima oko 94 posto stanovništva, ali s druge strane, 57 posto stanovništva ima pristup sustavima javne odvodnje, što nije dovoljno i potrebno je poboljšati.
U okviru EU Operativnog programa Konkurentnost i kohezija od 2014. do 2020. odobreno je 60 vodnokomunalnih projekata vrijednih 3,5 milijarde eura, od čega bespovratnih 1,9 milijardi eura. Od navedenih, dva projekta obuhvaćaju isključivo javnu vodoopskrbu - Regionalni vodoopskrbni sustav Osijek, koji je završen, te projekt Regionalni vodoopskrbni sustav Zagreb istok koji je u provedbi. Razvoj javne vodoopskrbe obuhvaćen je i ostalim projektima, s udjelom od oko 20 posto ukupne vrijednosti projekta.
Ulaganja u vodoopskrbu provode se i okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti od 2021. do 2026. te je na raspolaganju 137,9 milijuna eura. Ulaganja su predviđena kroz manje dijelove sustava javne vodoopskrbe, u ruralnim, brdskim i demografski ugroženim područjima te kroz projekte aglomeracija kao i financiranje investicija ugradnje mjernih uređaja na vodozahvatima. Do sada je dodijeljeno oko 100 milijuna eura.
U Ministarstvu ističu kako su veliki izazovi u javnoj vodoopskrbi u Hrvatskoj - značajni gubici vode koji na godišnjoj razini iznose oko 238 milijuna m3, odnosno 49,8 posto.
Zbog toga je pokrenuta izrada Nacionalnog akcijskog plana za smanjenje gubitaka u javnim vodoopskrbnim sustavima za cijelu RH, prvi nacrt je već izrađen, a procjena potrebnih sredstava iznosi 1,5 milijardi eura u sljedećih 15 godina.
Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. ožujka. U fokusu ovogodišnjeg obilježavanja je Cilj 6 UN Agende 2030., koji se odnosi na osiguranje pristupa vodi za piće svima, održivo upravljanje vodama te osiguranje higijenskih, odnosno sanitarnih uvjeta za sve. Planirani rok za postizanje tog cilja je 2030. godina.
S obzirom na to da se taj rok približava, promjene se moraju značajno ubrzati kako bi se cilj ostvario. Zato se ovogodišnji Svjetski dan voda obilježava pod motom ''Ubrzaj promjene - budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu''.
Hrvatska Svjetski dan voda obilježava s porukom "Ubrzaj promjene"
Svjetski dan voda obilježava se 22. ožujka s ciljem ukazivanja na važnost vode i održivo upravljanje vodnim resursima, a ove godine u Hrvatskoj je taj dan obilježen porukom ''Ubrzaj promjene - Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu''.
U Hrvatskim vodama tim je povodom organiziran skup pod nazivom ''Sajam vode - znanjem do promjena''. Ove godine poseban je naglasak na edukaciji najmlađih te su u programu, osim najmlađih školskog i predškolskog uzrasta iz Hrvatske, bila uključena djeca i učitelji hrvatske nastave iz inozemstva.
Kroz radionice djeca su imala priliku učiti o vodi, ali i brojnim projektima Hrvatskih voda koji doprinose očuvanju tog resursa. Sa stručnjacima Glavnog vodnogospodarskog laboratorija Instituta za vode Josip Juraj Strossmayer upoznali su se s načinima analize vode, a prikazane su i terenske radionice s djecom iz Petrinje.
Djeca iz inozemstva koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku sudjelovala su u natječaju ''Hrvoje iz zavičaja – očuvanje voda i običaja'', a dodijeljeno je devet nagrada za likovne i literarne radove.
''Brigom za naše vode podižemo kvalitetu života hrvatskih građana danas, ali također osiguravamo da generacije iza nas mogu uživati u prirodnim bogatstvima kojima naša država obiluje", naglasio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.
Ideja za ovaj međunarodni dan nastala je 22. prosinca 1992. godine u Rio de Janeiru na prijedlog UN-ove konferencije o okolišu i razvoju. Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je rezoluciju i prvi Svjetski dan voda obilježen je 1993. godine.
''U vrhu smo europskih zemalja po pitanju bogatstva vodom. Takav podatak ipak ne treba nas navesti da može trajati zauvijek, odnosno trajat će samo ako se budemo racionalno odnosili prema našim vodnim bogatstvima i provodili zaštitu naših voda'', poručio je generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.
Glavni fokus Svjetskog dana voda je osiguranje pristupa vodi za ljudsku potrošnju, održivo upravljanje vodama te osiguravanje higijenskih uvjeta. Prema podatcima UN-a, oko 2,2 milijarde ljudi u svijetu još uvijek nema pristup vodi za ljudsku potrošnju. Upravo zato je potrebno osvijestiti javnost o ovoj globalnoj krizi.