U Hrvatskoj se šume i šumska zemljišta prostiru na 49,3 posto kopnene površine, od toga je 76 posto u vlasništvu RH, a 24 posto u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Glavna odlika naših šuma je da su 95 posto prirodne, za razliku od mnogih europskih i svjetskih koje su pretvorene u plantaže i monokulture.
U Hrvatskim šumama naglašavaju kako se šumama i šumskim zemljištem u RH gospodari održivo, šumarskim rječnikom - potrajno, na temelju Šumskogospodarskih osnova područja koje se donose na razdoblje od deset godina. Osnovno je da se drvni resursi koriste u mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak, i baš zbog toga u Hrvatskoj se godišnje siječe manje drva nego što prirasta. Na taj se način, kako su istaknuli, kontinuirano održava prirodna ravnoteža.
Dva i pol stoljeća organiziranog šumarstva
Hrast, bukva, grab, jela, smreka, crnika i bor - neke su od vrsta koje čine hrvatske šume od istoka do krajnjega juga toliko raznolikima. Svaka vrsta i svako područje nose sa sobom zahtjeve za specifičnu brigu i način gospodarenja koji se razlikuju ovisno o podnebljima. Sve one imaju nešto zajedničko - šumara koji sa sobom nosi bogato iskustvo prethodnika stečeno u više od dva i pol stoljeća organiziranog šumarstva u Hrvatskoj, kao i pristup najnovijim tehnološkim dostignućima.
Prirodnim šumama Hrvatske dive se Europljani, u njima obitavaju brojne rijetke biljne vrste kao i sva tri velika europska predatora - smeđi medvjed, vuk i ris, rekli su za Hinu u Hrvatskim šumama.
Svjetski dan šuma prilika je da se osvijesti njihova važnost za sve stanovnike planeta jer su zaslužne za čisti zrak, tlo i čiste vode, sprječavanje erozije i ublažavanje klimatskih ekstrema. Šume su i prirodne energane - daju nam obnovljiv izvor energije, drvo.
One su dom mnogim živim bićima kojima, uz sve navedeno, daju i hranu i lijek.
"Šume i zdravlje", odnosno "Zdrave šume za zdrave ljude" - ovogodišnja je tema obilježavanja Svjetskog dana šuma.
Zdrave šume iznimno su važne za zdravlje ljudi, a šetnja kroz njih blagotvorno utječe na fizičko i psihičko zdravlje.
"Treba im posvetiti veliku pozornost jer su danas u svijetu ugrožene uslijed klimatskih promjena, požara, poremećenog režima voda, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša...Na svjetskoj razini, gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika", upozoravaju u Hrvatskim šumama.