"Postrojenje neće imati štetan utjecaj na obližnje stanovnike, korisnike i radnike KBC-a Zagreb, niti na okoliš", odgovorio je KBC Zagreb, kao nositelj projekta, na nezadovoljstvo stanovnika Maksimira zbog izgradnje spalionice medicinskog otpada u gusto naseljenom gradskom području na 50 metara od obiteljskih kuća i zgrada, na sto metara od Dječjeg vrtića i u blizini Osnovne škole Jordanovac.
Pokretanjem postupka javne rasprave o Studiji utjecaja zahvata na okoliš, KBC Zagreb krenuo je u realizaciju izgradnje Objekta za gospodarenje zaraznim medicinskim otpadom, koji će biti sufinanciran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), kao jedan od strateških reformskih projekata zdravstvenog sustava.
Na internetu je pokrenuta online peticija protiv izgradnje spalionice koju se planira podići na lokaciji Rebra. Peticija je nazvana "Zaustavite izgradnju spalionice medicinskog otpada u Maksimiru KBC Zagreb - Rebro", a do sada ju je potpisalo više od tisuću građana.
"Ne želimo da nas i našu djecu svakodnevno truju opasni nusproizvodi spaljivanja", napisao je pokretač peticije Marijo Đurović.
KBC Zagreb pak tvrdi da će emisije CO2, sumporova dioksida, vodikova klorida, dušikovih oksida i drugih promatranih parametara nastalih od obrade otpada biti znatno manje od graničnih vrijednosti zahvaljujući filtriranju čestica i spaljivanju otpada na visokim temperaturama.
Otpad se dosad izvozio u inozemstvo na spaljivanje
Otpad s KBC-a do sada se predavao ovlaštenoj tvrtki, koja ga je izvozila u inozemstvo na spaljivanje. Troškovi takvog načina zbrinjavanja otpada vrlo su visoki, kažu u KBC-u.
Ovim projektom uštedjet će se na plaćanju takvih i sličnih privatnih tvrtki za prijevoz i gospodarenje otpadom više od 700.000 eura godišnje.
Pretvaranjem otpada u energiju bit će osigurano dodatnih minimalno 260.000 eura ušteda na godišnjoj razini, a budu li cijene energenata i zbrinjavanja otpada rasle, potencijal za uštede još je i veći, poručili su iz bolnice.
U KBC-u Zagreb ističu da je predloženo rješenje sigurnije za građane od dosadašnje prakse, jer će se otpad obrađivati na samom mjestu nastanka, bez rizika i opasnosti koje nastanu dugim prijevozom te vrste otpada.
U skladu s propisima o gospodarenju otpadom i prijedlozima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), medicinski otpad trebao bi se obrađivati na mjestu ili u krugu ustanove gdje je nastao, radi sprječavanja mogućnosti nastanka neželjenih incidenata tijekom njegova prijevoza i prijenosa.