Odbor stalniih predstavnika (Coreper), tijelo koje čine veleposlanici država članica, u sljedeći četvrtak ima na dnevnom redu prijedloge dviju odluka - jednu o punoj primjeni odredaba šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj, a drugu o punoj primjeni odredaba šengenske pravne stečevine u Bugarskoj i Rumunjskoj.
Coreper je tijelo koje priprema sastanke Vijeće EU-a, u ovom slučaju Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove, koje se sastaje 8. i 9. prosinca. Ako se suglasnost o nekoj odluci postigne već na razini Corepera, onda ministri samo formalno potvrde tu odluku bez rasprave. Kako sada stvari stoje, iako se nikad ne može isključiti neko iznenađenje, oko hrvatskog ulaska u šengenski prostor postoji suglasnost, dok Bugarska i Rumunjska imaju potporu većine, ali ne i konsenzus svih država članica koje se dio šengenskog prostora.
Prema nacrtu odluke, granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, ukinule bi se od 1. siječnja 2023. , a od 26. ožujka 2023. u zračnim lukama.
Za konačnu odluku potrebna je suglasnost svake od 22 države članice EU-a, koje su ujedno i članice šengenskog prostora. Šengenski prostor ima 26 članica, od kojih četiri nisu članice EU-a.
U srijedu će Odbor Europskog parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove održati saslušanje triju kandidata za izvršnog direktora Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex). Jedna od kandidatkinja je i državna tajnica u hrvatskom ministarstvu unutarnjih poslova Terezija Gras, a osim nje u užem izboru su Latvijka Aija Kalnaja, koja obnaša dužnost privremene izvršne direktorice Frontexa, i Nizozemac Hans Leijtens.
Mjesto izvršnog direktora Frontexa ostalo upražnjeno nakon što je Francuz Fabrice Leggeri bio prisiljen podnijeti ostavku zbog iznimno kritičnog izvješća OLAF-a o incidentima koji su uključivali nasilje nad migrantima na vanjskim granicama.
Europski će parlament nakon saslušanja uputiti svoje mišljenje Upravnom odboru Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) koji će onda do kraja godine imenovati novog izvršnog direktora.
Izvršni direktor odgovoran je za svakodnevno upravljanje Frontexom i pravni je zastupnik Agencije.
Imenuje se na mandat od pet godina, s mogućnošću produženja za razdoblje od najviše još pet godina. Mjesto rada izvršnog direktora je u Varšavi, gdje se nalazi sjedište Frontexa.
Agencija Frontex, osnovana je 2004. kako bi pomogla zemljama EU-a i zemljama pridruženima šengenskom prostoru pri zaštiti vanjskih granica područja slobodnog kretanja unutar EU-a.
Kao agencija EU-a, Frontex se financira iz proračuna EU-a kao i doprinosima zemalja pridruženih šengenskom prostoru.
Agencija je proširena 2016. te je postala Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, pri čemu je proširila svoju ulogu s migracijskih kontrola na upravljanje granicama i preuzela veću odgovornost za prekogranični kriminal.
Frontex je sada jedno od najvažnijih tijela Europske unije u području slobode, sigurnosti i pravde. Operacije potrage i spašavanja također su službeno postale dio nadležnosti Agencije svaki put kada se takve situacije dogode u kontekstu nadzora morskih granica.
Očekuje se da će na svom tjednom sastanku u srijedu Komisija donijeti odluku o zamrzavanju milijardi eura iz europskih fondova Mađarskoj. Očekuje se da će Komisija zamrznuti sredstva koja Mađarskoj pripadaju iz fonda za oporavak od pandemije u iznosu od 5,8 milijardi eura sve dok Budimpešta ne ispuni preuzete obveze. Istodobno, očekuje se da će osim batine, Komisija ponuditi i mrkvu, to jest predložiti državama članicama da odobre mađarski nacionalni plan za oporavak i otpornost, ali će isplata sredstava biti vezana uz ispunjavanje ciljeva i uvjeta iz toga plana.
Očekuje se da će Komisija također predložiti zamrzavanje 7,5 milijardi eura iz tri europska fonda u okviru sedmogodišnjeg, redovitog proračuna EU-a za razdoblje od 2021. do 2027.
U Komisiji su ocijenili da Mađarska nije ispunila ono što je sama obećala u području borbe protiv korupcije do roka koji je istekao 19. studenoga.
Europska komisija je još u rujnu predložila Vijeću EU-a zamrzavanje 65 posto ili 7,5 milijardi eura europskih sredstava Mađarskoj zbog korupcije i problema s vladavinom prava. Taj prijedlog bez presedana donesen je u okviru novog mehanizma prema kojem se korištenje sredstava iz europskih fondova uvjetuje poštivanjem vladavine prava. Za konačnu odluku je potrebna kvalificirana većina u Vijeću EU-a, što znači da za nju mora biti najmaje 15 država članica, koje imaju najmanje 65 posto stanovništva EU-a.
Sljedeći tjedan u Bruxellesu se održava nekoliko sastanaka Vijeća EU-a u različitim formatima. Europska komisija trebala bi objaviti novi paket o kružnom gospodarstvu.