Komisija bi u sljedeću srijedu trebala predstaviti konkretniji prijedlog za uspostavu korektivnog mehanizma za obuzdavanje cijena prirodnog plina.
Europska komisija je 18. listopada, u sklopu mjera za rješavanje visoke cijene energije, među ostalim načelno predložila uspostavu mehanizma za ograničavanje cijena na nizozemskoj burzi za trgovanje prirodnim plinom TTF, glavnoj europskoj burzi za plin. O tome su na svom zadnjem samitu 20. i 21. listopada raspravljali šefovi država ili vlada članica EU-a, koji su pozvali Komisiju da hitno predstavi konkretne prijedloge za uspostavu privremenog cjenovnog koridora za transakcije prirodnim plinom kako bi se na taj način ograničile cijene. Taj “dinamični cjenovni koridor” imao bi dva ograničenja cijena, jedan na dnevnoj osnovi, a drugi dugoročno.
Očekuje se da bi Komisija u srijedu mogla predstaviti nacrt mehanizma, a nekoliko dana kasnije konkretni zakonodavni prijedlog o kojem bi onda raspravljali ministri energetike, 24. studenoga.
U ponedjeljak se u Bruxellesu sastaju ministri vanjskih država članica, a utorak ministri obrane.
U ponedjeljak je na dnevnom redu rasprava o ruskoj agresiji na Ukrajinu, stanju u regiji Velikih jezera te o zapadnom Balkanu.
Ministri će razgovarati o novim sankcijama Iranu kao odgovor na gušenje prosvjeda u toj zemlji koji su uslijedili nakon smrti 22-godišnje djevojke Mahse Amini, koja je umrla u zatvoru u koji je privedena jer nije propisno nosila maramu.
Litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis proteklog je tjedna najavio da bi sankcije protiv Irana mogle imati dva dijela, jedan za iransku pomoć Rusiji u ratu protiv Ukrajine, a drugi zbog kršenja ljudskih prava u zemlji.
Uoči samita EU-zapadni Balkan, 6. prosinca u Tirani, ministri će razgovorati o stanju u tom području, odnosima između Srbije i Kosova, o usklađivanju tih država sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, političkoj situaciji u Crnoj Gori. Srbija, koja pregovora o članstvu u EU-u, odbija uvesti sankcije Rusiji i uskladiti se s politikom EU-a. Razgovarat će se i o Bosni i Hercegovini i njezinim izgledima da na samitu EU-a u prosincu dobije status zemlje kandidatkinje, što je nedavno predložila Europska komisija.
Na sastanku ministara obrane u utorak, razgovarat će se o vojnoj potpori EU-a kroz misiju obučavanja ukrajinske vojske, koja je uspostavljena odlukom ministara vanjskih poslova prošli mjesec.
U ponedjeljak će pregovarači Vijeća EU-a i Europskog parlamenta nastaviti pregovore o proračunu za 2023. godinu, koji su u petak prekinuti. U ponedjeljak u ponoć istječe zakonski rok za postizanje dogovora i ako ga ne bude Komisija će morati izići s novim prijedlogom.
Parlament želi proračun u visini 187,3 milijarde eura, Vijeće, to jest države članice hoće znatno manji iznos, 183,9 milijardi. Komisija je predložila proračun u visini od 185,6 milijardi eura.
Pozicije dviju zakonodavnih institucija razilaze se u nekoliko točaka, a ponajviše zbog zahtjeva Parlamenta za dodatnim sredstvima kako bi mogli zaposliti novih 52 službenika i 116 asistenata.
Zastupnici za tu svrhu traže 228,6 milijuna eura, čime bi se proračunska stavka za proračun popela na 2,2 milijarde eura. Vijeće smatra da je neprihvatljivo izdvajati tolika sredstva za nova zapošljavanja u Parlamentu.
Druga točka neslaganja je automatska indeksacija plaća u europskim institucijama, koje bi se trebale povećati za 6,9 posto. Od tih 6,9 posto, 4,4 posto odnosi se na procjenu gubitka kupovne moći u razdoblju od srpnja 2021. do srpnja 2022. a dodatnih 2,5 posto odnosi se na kompenzaciju poništenog povećanja plaća u vrijeme pandemije.