Odbor za za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove u utorak popodne raspravljat će i glasati o nacrtu izvješća o primjeni šengenske pravne stečevine u Hrvatskoj, što ga je 10. listopada predstavio parlamentarni izvjestitelj Paulo Rangel. U tom izvješću, Rangel, portugalski zastupnik iz redova Europske pučke stranke, ustvrdio je da Hrvatska ispunjava sve kriterije za pristupanju šengenskom prostoru i nema prepreka da postane punopravna članica toga prostora bez unutarnjih graničnih kontrola.
Nakon izglasavanja na Odboru, o tome dokumentu izjasnit će se svi zastupnici Europskog parlamenta, 9. studenoga na plenarnoj sjednici u Bruxellesu i zatim to mišljenje proslijediti Vijeću EU-a, koje donosi konačnu odluku. S time se završava uloga Europskog parlamenta u postupku ulaska Hrvatske u šengenski prostor.
Uloga Europskog parlamenta u tom odlučivanju je samo savjetodavna, ali prema pravilima postupka, Vijeće, to jest države članice, mora zatražiti mišljenje od Parlamenta. Iako to mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ipak je dobro da ono bude pozitivno i zbog političke poruke, a i zbog toga da se možda nekim članicama koje bi mogle imati određene rezerve prema proširenju šengena ne pruži prigoda da eventualno negativno mišljenje ne iskoriste kao izliku za protivljenje.
Vijeće Europske unije je 29. lipnja 2022. pokrenulo postupak donošenja odluke o primanju Hrvatske, zatraživši od Europskog parlamenta mišljenje koje je potrebno za konačnu odluku o pristupanju. Vijeće EU-a tada je predložilo da se od 1. siječnja 2023. ukinu granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, a od 26. ožujka u zračnim lukama.
Konačnu odluku donijet će države članice EU-a, koje su ujedno i članice šengenskog prostora, na sastanku u prosincu. Šengenski prostor ima 26 članica, od kojih četiri nisu članice EU-a. Odluke donose samo članice EU-a i to jednoglasno.
Članovi Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove glasat će o Rangelovu izvješću i amandmanima koje su zastupnici podnijeli. Podneseno je ukupno 50 amandmana, od kojih je skoro polovicu, 23, podnijela irska zastupnica Clare Clare Daly iz redova Ljevice, a nešto manje, 18 amandmana, podnio je njemački zastupnik Erik Marquardt, član Zelenih.
Daly i Marquardt podnijeli su dva identična amandmana u kojem traže da se odbaci nacrt zaključaka Vijeća o ulasku Hrvatske u šengenski prostor. U drugim amandmanima kažu da ulazak u šengen treba uvjetovati provedbom uvjeta koje po njima Hrvatska nije ispunila.
Daly i Marquardt u nizu amandmana su vrlo kritični prema postupanju hrvatske policije prema migrantima. Pozivaju se na brojna izvješća medija i nevladinih organizacija o nasilnom vraćanju i nehumanom postupanju prema migrantima. U amandmanima spominju i presudu Europskog suda za ljudska prava, koji je presudio da je RH povrijedila Konvenciju o ljudskim pravima jer nije provela učinkovitu istragu smrti 6-godišnje djevojčice Madine Hussiny iz Afganistana.
Daly je bila vrlo kritična i na raspravi 10. listopada, kada je Rangel predstavio nacrt izvješća. Ona je tada rekla da neovisni mehanizam za nadzor postupanja policije prema izbjeglicama postoji samo na papiru, da je samo prošle godine nasilno vraćeno devet tisuća migranata s hrvatske granice, da se migrante tuče i siluje što predstavlja kršenje Ženevskih konvencija.
Odgovorio joj je izvjestitelj Rangel, kazavši da nije točno da nadzorni mehanizam postoji samo na papiru, te istaknuo da je u Hrvatskoj razgovarao s pučkom pravobraniteljicom, “koja je inače vrlo kritična prema postupanju s migrantima”, ali da je rekla da monitoring funkcionira, da nema sustavnog kršenja prava migranata.
S obzirom na odnos snaga u Europskom parlamentu nema izgleda da ijedan od amandmana koje su podnijeli Daly i Marquardt bude usvojen.
Nekoliko preostalih amandmana podnijela je skupina liberalnih zastupnika iz zastupničkog kluba Renew Europe te skupina socijaldemokrata. U tim amandmanima iako ima kritičnih tonova ne dovodi se u pitanje pozitivno mišljenje o hrvatskoj spremnosti za šengen.
U utorak se u Luxembourgu sastaju ministri energetike država članica EU-a. Prošli tjedan členici država članica na samitu u Bruxellesu usuglasili su zaključke o potrebi ograničenja cijene plina kako bi se spriječili iznimno visoki skokovi cijena.
Te zaključke trebaju u sljedećih nekoliko tjedana pretvoriti u konkretne odluke ministri energetike uz pomoć Europske komisije.
Dogovoreno je da se uspostavi privremeni mehanizam za ograničavanje visokih skokova cijena plina i ograničavanja cijena plina koji se koristi za proizvodnju električne energije.
Europska komisija će ministrima predstaviti prijedlog uredbe o zajedničkoj nabavi plina i stvaranje nove referentne vrijednosti za trgovanje ukapljenim plinom koja bi bolje odražavala stanje na tržištu.