Zastupnici Europskog parlamenta okupit će se u srijedu i četvrtak na mini-plenarnoj sjednici u Bruxellesu. Rasprava o hrvatskom ulasku u šengen predviđena je u srijedu, a glasanje u četvrtak. Očekuje se da će zastupnici velikom većinom glasova potvrditi da Hrvatska ispunjava sve potrebne uvjete za ulazak u šengen. Nakon toga, preostaje još konačna odluka Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove, koje će o tome odlučivati na svom sastanku 9. prosinca. Konačnu odluku donijet će države članice EU-a, koje su ujedno i članice šengenskog prostora. Šengenski prostor ima 26 članica, od kojih četiri nisu članice EU-a. Odluke donose samo članice EU-a i to jednoglasno.
Nadležni Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) Europskog parlamenta podržao je 25. listopada pridruživanje Hrvatske šengenskom prostoru od početka sljedeće godine.
Odbor je uvjerljivom većinom, 45 glasova za, 8 protiv i 5 suzdržanih, izglasao izvješće izvjestitelja za to pitanje, portugalskog zastupnika iz EPP-a Paula Rangela, koji je ustvrdio da Hrvatska ispunjava sve kriterije za pristupanju šengenskom prostoru i da nema prepreka da postane punopravna članica toga prostora bez unutarnjih graničnih kontrola.
Članovi Odbora dodali su Rangelovom izvješću nekoliko amandmana u kojima od Hrvatske traže da u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu odluke o ulasku u šengen informira u pisanom obliku Vijeće i Parlament o bilo kakvom nastavku akcijskog plana u području upravljanja vanjskim granicama i njegovoj provedbi, uključujući i neovisni mehanizam za praćenje postupanja policijskih službenika.
U nacrt Rangelova izvješća također je dodano da bi Komisija u svoj godišnji program evaluacije trebala uključiti bilo periodičnu evaluaciju ili tematsku evaluaciju primjene šengenske pravne stečevine u području upravljanja vanjskim granicama, uključujući i o zabrinutosti u pogledu situacije s temeljnim pravima.
“U svjetlu izvješća i tvrdnji o zlostavljanju i potiskivanju migranata na granicama, ova evaluacija bi trebala uključivati posjet Hrvatskoj, kao i godišnje praćenje ponovno uspostavljenog nadzornog mehanizma na vanjskim granicama. Komisija bi trebala dati odgovarajuće preporuke za ispravljanje bilo kakvih identificiranih nedostataka i osigurati jasno i redovito informiranje o njima”, kaže se u dodanom amandmanu na nacrt izvješća.
Uloga Europskog parlamenta u postupku pridruživanja šengenu samo je savjetodavna, ali prema pravilima postupka, Vijeće, to jest države članice, mora zatražiti mišljenje od Parlamenta. Iako to mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ipak je dobro da ono bude pozitivno i zbog političke poruke, a i zbog toga da se možda nekim članicama koje bi mogle imati određene rezerve prema proširenju šengena ne pruži prigoda da eventualno negativno mišljenje ne iskoriste kao izliku za protivljenje.
U srijedu popodne, zastupnici će raspravljati s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom o rezultatima samita EU-a, održanom 20. i 21. listopada. Glavne teme toga samita bile su ruski rat protiv Ukrajine, energija, klimatske promjene, Iran, odnosi s Kinom.
U srijedu će zastupnici raspravljati, a u četvrtak glasati o nacrtu zakona kojim se od država članica traži da podnesu izmijenjene nacionalne planove oporavka i otpornosti kako bi se u njih uključilo mjere za uštedu energije, poticaje za proizvodnju čiste energije i diverzifikaciju opskrbe energijom, kako je predviđeno planom RePowerEU.
Očekuje se da će Parlament dati zeleno svjetlo novom instrumentu koji Komisiji daje ovlasti da istražuje i suzbija strane subvencije koje narušavaju tržišno natjecanje. Cilj je osigurati pošteno tržišno natjecanje između tvrtki aktivnih na jedinstvenom tržištu EU.
U ponedjeljak navečer u Bruxellesu se sastaju ministri financija država članica europodručja. Komisija će na tom sastanku obavijestiti ministre o najnovijim informacijama o nacrtima proračunskih planova država članica. Države članice europodručja obvezne su Komisiji dostavljati nacrte svojih proračuna radi bolje koordinacije fiskalnih politika. Ove godine je i Hrvatska prvi put poslala Komisiji nacrt proračunskog plana za 2023. budući da od početka sljedeće godine ulazi u europodručje. Proračunski plan sadrži makroekonomske i fiskalne projekcije koje onda ocjenjuje Europska komisija te će se njezina ocjena uzeti u obzir pri daljnjoj izradi državnog proračuna.
Sljedeći dan, u utorak, sastaju se ministri financija svih 27 država članica.