Dravske hidroelektrane
Na rijeci Dravi nalaze se hidroelektrane Varaždin, Čakovec i Dubrava. Sve tri hidroelektrane nalaze se u Regionalnom parku Mura – Drava jer su prepoznate kao međunarodno važna područja za ptice. Dio akumulacije HE Varaždin teritorijalno pripada Republici Sloveniji koja je taj dio proglasila ornitološkim rezervatom – Rezervat Ormoško jezero. Akumulacije dravskih hidroelektrana postale su zimovališta i staništa mnogim zaštićenim ptičjim vrstama kao jedno od važnih zimovališta europskih ptica močvarica i dio su europske ekološke mreže NATURA 2000.
U cilju održavanja visoke razine biološke i krajobrazne raznolikosti vlažnih i vodenih staništa, a u sklopu rješavanja problema nanosa, u akumulacijskom jezeru HE Varaždin izgrađen je otok za gniježđenje ptica. U ostvarenju ovog projekta HEP je surađivao s Državnim zavodom za zaštitu prirode i Udrugom BIOM. Uz akumulacije HE Varaždin i HE Dubrava postavljene su promatračnice za promatranje ptica.
TE-TO Zagreb i jezero Savica
U neposrednoj blizini Termoelektrane-toplane Zagreb nalazi se jezero Savica. Savica se sastoji se od 12 međusobno povezanih jezera, a proglašen je značajnim ornitološkim rezervatom 1991. godine. O jezeru Savica zajedničku brigu vode Športsko-ribolovno društvo ''Pešćenica'', Grad Zagreb i TE-TO Zagreb. Savica je jedino preostalo prirodno močvarno područje u Zagrebu i okolici, a njegovu biološku vrijednost dokazuje velika brojnost i raznolikost ptica koje ovdje obitavaju. Ovo je područje mozaik bujnih šumaraka i otvorenih vodenih površina bogatih ribom, kukcima i vodenom vegetacijom te predstavljaju idealna hranilišta i odmorišta te gnjezdilišta za ptice.
Ornitolozi su na Savici zabilježili 180 vrsta ptica, što je gotovo polovica ukupne hrvatske ornitofaune. Od tih 180 vrsta, 18 ih je strogo zaštićeno i na međunarodnoj razini. Savica je stari rukavac rijeke Save koja je ga je do 1965. godine opskrbljivala vodom. Nakon velike poplave u Zagrebu, izgrađen je nasip te je Savica ostala bez prirodnog dotoka vode. Nakon 1965. godine, TE-TO Zagreb prihranjuje jezero Savicu čistim rashladnim vodama (cca 2.000 m3/h) koje se zahvaćaju iz rijeke Save i omogućava razvoj biljnog i životinjskog svijeta.
Zaštita rodinih gnijezda
HEP-Operator distribucijskog sustava je 2004. godine s nadležnim tijelom za zaštitu prirode potpisao Sporazum o suradnji pri provođenju mjera zaštite zaštićene vrste bijele rode (Ciconia ciconia L.), a sporazum je obnovljen 2016. godine. HEP ODS tako kontinuirano provodi propisane mjere zaštite bijele rode, odnosno mjere za sigurno gniježđenje roda. Ugrađuju se i održavaju ili zamjenjuju nosači za rodina gnijezda, a prema potrebi se premještaju u blizinu njihova prvobitnog položaja, za koji se prosudi da nije siguran za rode ni za sustav.
To nije nimalo lagan posao, jer kako rode gnijezda dograđuju svake godine, pojedina starija gnijezda mogu težiti i do jedne tone. Tek odlaskom roda na jug, gnijezda svijena na stupovima privremeno se uklanjaju kako bi se na stupu ugradio odgovarajući nosač, nakon čega se gnijezdo ponovno vraća na prvobitno mjesto ili se, prema potrebi, do tog stupa podiže novi s nosačem. HEP u provedbi aktivnosti zaštite bijele rode surađuje sa stručnjacima Državnog zavoda za zaštitu prirode, Zavoda za ornitologiju HAZU, javnih ustanova za zaštićena područja te udruge BIOM. Radnici HEP-a tako se brinu za više 1000 rodinih gnijezda u Hrvatskoj, što prema nekim procjenama čini čak ¾ svih gnijezda bijele rode u Hrvatskoj.
Zaštita ptica i malih sisavaca od električnog udara
Na srednjenaponskoj nadzemnoj distribucijskoj mreži provode se mjere zaštite ptica i malih sisavaca od strujnog udara i sprječavanje njihovog stradavanja, gdje HEP ODS surađuje s nizom partnera. Predstavnici suradničkih ustanova i udruga za zaštitu prirode izradili su detaljne karte mikrolokacija staništa zaštićenih vrsta ptica i životinja te migracijskih ruta, a pripremili su i dokumentaciju stradavanja ugroženih vrsta. Posebno se pri tome ističu mjere zaštite populacije bjeloglavih supova na otoku Cresu, gdje u siječnju 2023. godine započinje provedba projekta LIFE SUPport, ukupno vrijednog 2,16 milijuna eura, od čega se 60 posto financira iz programa LIFE Europske unije.
Trenutačno u Hrvatskoj ima oko 120 gnijezdećih parova supova i to na području kvarnerskih otoka Cresa, Krka, Plavnika i Prvića te Parka prirode Učka. Projektom se populacija supova želi ojačati te postupno omogućiti njihov povratak i na povijesna gnjezdilišta u kopnenom dijelu zemlje. Vodeći partner na projektu je Udruga BIOM, a uz HEP ODS, partneri su Javna ustanova ''Priroda'' Primorsko-goranske županije, Poljoprivredna zadruga ''Otok Krk'' i Vulture Conservation Foundation. Pridruženi partner projekta je Uprava za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Prstenovanje
U svim distribucijskim područjima HEP-Operatora distribucijskog sustava provodi se prstenovanje roda u cilju praćenja populacije. Za provedbu prstenovanja koju obavlja Hrvatski zavod za ornitologiju, distribucijska područja na korištenje ustupaju potrebnu opremu (npr. hidraulične košare).