FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

HEP - Predvodnik zelene tranzicije Hrvatske

ZAGREB, 27. listopada 2022. (Hina) -Europska komisija je donijela Zeleni plan s ciljem da Europa do 2050. godine postane prviklimatski neutralan kontinent. Na tome putu, svoje mjesto nedvojbeno je pronašla HEP grupa.

Ona svoje poslovanje temelji na zelenom i održivom, s naglaskom na obnovljive izvore energije, kao i jačanje mreže radi prihvata novih OIE, koje nemaju alternative u okolnostima aktualnog rasta cijena energenata i električne energije na europskim i svjetskim tržištima. Kao nositelj energetske tranzicije države, HEP će u ovim vrlo izazovnim uvjetima ubrzati realizaciju vlastitog obnovljivog scenarija razvoja za razdoblje do 2030. godine, koji je komplementaran Zelenom planu i ciljevima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Realizacija obnovljivog scenarija do 2030. godine povećat će, u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima, udio OIE u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te prosječnu godišnju proizvodnju iz obnovljivih izvora sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh.

Do 2030. godine 700 MW iz sunca i vjetra

Plan HEP-a je da do 2030. godine u sunčanim i vjetroelektranama ostvari proizvodni kapacitet snage 700 megavata (MW). Fokus će biti na izgradnji i preuzimanju projekata vjetroelektrana, sunčanih elektrana i ostalih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije, što je u skladu Strategije energetskog razvoja RH. On predviđa smanjenje potrošnje energije, a povećavanje korištenja OIE te prelazak s fosilnih goriva na druge oblike energije.  Ove je godine u redovni pogon ušla šesta po redu HEP-ova sunčana elektrana, SE Stankovci (2,5 MW), a u probnom radu je SE Obrovac (7,35 MW).

U izgradnji su još četiri sunčane elektrane, od kojih se izdvajaju Donja Dubrava i Radosavci, obje s 9,9 MW priključne snage. U ovom trenutku u različitim fazama razvoja HEP ima oko 60 projekata OIE ukupne snage oko 1.400 MW i procijenjene investicijske vrijednosti 11 milijardi kuna. Među njima se ističe SE Korlat, sa 75 MW priključne i 99 MW instalirane snage, koji će se izgraditi neposredno uz prvu HEP-ovu vjetroelektranu od 58 MW. Time će na lokaciji Korlat proraditi prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj. Sunčane elektrane HEP postavlja i na krovove svojih zgrada. Od 62 integrirane SE, 53 ih je u statusu kupca s vlastitom proizvodnjom s primarnim ciljem smanjenja vlastite potrošnje energije, a devet ih se nalazi u sustavu poticaja, sa zajamčenim otkupom električne energije.

Hidroelektrane još uvijek najvažniji obnovljivi izvor

Usprkos intenzivnim ulaganjima u sunce i vjetar, u razdoblju do 2030. godine najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a ostat će hidroelektrane. U rekonstrukciju i revitalizaciju hidroelektrana,  HEP će do 2030. godine uložiti 4,3 milijarde kuna, a od čega je od 2012. do danas uloženo nešto više od jedne trećine sredstava. Rezultat ovog investicijskog ciklusa bit će produljenje životnog vijeka, modernizacija i efikasnija proizvodnja te povećanje ukupne snage hidroelektrana za 175 MW i godišnje proizvodnje električne energije za čak 350 milijuna kWh.
 
Od projekata izgradnje novih hidroelektrana, najvažniji je dogradnja hidroenergetskog sustava Senj, koja obuhvaća dva povezana dijela, Hidroenergetski sustav Kosinj i Hidroelektranu Senj 2. S ukupnim povećanjem snage od 412 MW i ulaganjima od 3,45 milijardi kuna, to je najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske. Vlada je HES Kosinj proglasila projektom od strateške važnosti za Hrvatsku.
 
Usvajanje novih tehnologija

Ambiciozni energetsko-klimatski ciljevi i dinamičan razvoj tehnologije, pred HEP stavljaju izazov ubrzanog usvajanja i primjene novih tehnoloških rješenja, poput razvoja baterijskih spremnika za pohranu energije. Takav je spremnik na otoku Visu izgrađen uz postojeću sunčanu elektranu. HEP je svjestan važnosti proizvodnje vodika, pa je upravo to trenutno jedan od fokusa HEP-ovih analiza, s naglaskom na zeleni vodik.  Već do kraja prošle godine broj HEP-ovih punionica postavljenih na sve najvažnije prometnice širom Hrvatske, kao i na lokacijama vlastitih objekata, prešao je 300, od čega više od 260 javno dostupnih. HEP je izrazito ponosan činjenicom što će na većini svojih projekata nastaviti surađivati s domaćom industrijom te znanstvenim i stručnim organizacijama.  Na taj će način činiti dobro na tri poligona; poticat će povećanje izvoza, rast zaposlenosti i jačanje ukupnog hrvatskog gospodarstva. 

Sadržaj napravljen u produkciji Native tima Hine u suradnji s HEP-om.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙