Pritom su vodeće dijagnostičke podskupine ishemijska bolest srca s udjelom od 12,4 posto i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od osam posto u ukupnom mortalitetu, kaže zaklada.
"U usporedbi s predpandemijskom 2019., kad je od posljedica kardiovaskularnih bolesti umrlo 22.020 osoba, možemo govoriti o porastu broja umrlih koji nas zabrinjava" rekla je načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ivana Portolan Pajić.
Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od od 572,8/100.000 pripada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka zemalja EU-a, koji iznosi 367,6/100.000.
U usporedbi sa susjednim državama, Hrvatska ima višu stopu smrtnosti od Slovenije (393,6), Austrije (362,9) i Italije (270,7), a nižu stopu od Mađarske (714,8), izjavila je voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Brkić Biloš.
Uz arterijsku hipertenziju, glavni je čimbenik rizika kardiovaskularnih bolesti povećana razina kolesterola u krvi, stoga zaklada poziva na provjeru kardiovaskularnog rizika te savjetovanje o prevenciji i ranom otkrivanju bolesti.
Upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca Davor Miličić naglasio je važnost edukacije i suradnje građana u prevenciji tih bolesti. Kao vrlo važne faktore istaknuo je uvažavanje liječničkih preporuka i usvajanje zdravih navika poput fizičke aktivnosti, lagane mediteranske prehrane i prestanka pušenja.
Zaklada organizira mjerenje arterijskog tlaka i kolesterola u ljekarni MandisPharm u City Centeru One West, u petak, 30. rujna te u subotu i nedjelju,1. i 2. listopada. Također, u subotu će održati i besplatnu radionicu oživljavanja.
(Hina) pp/xbsok ymd