U utorak se u Bruxellesu sastaje Vijeće za opće poslove, koje čini ministri vanjskih ili europskih poslova država članica. Jedna od točaka dnevnog reda bit će i izvješće o vladavini prava u pet država članica - Hrvatskoj, Italiji, Cipru, Latviji i Litvi.
Temelj za raspravu je godišnje izvješće o vladavini prava u svim državama članicama, koje je Komisija objavila u srpnju. Riječ je novom instrumentu koji treba imati preventivnu ulogu i pomoći u ranom otkrivanju i sprečavanju problema koji se pojavljuju u području vladavine prava.
Raspored rasprava na Vijeću za opće poslove o pojedinim državama članicama određen je po abecednom redu. Zadnja rasprava o izvješćima po pojedinim zemljama održana je u travnju kada su na dnevnom redu bile Njemačka, Irska, Grčka, Španjolska i Francuska.
U izvješću koje je Komisija objavila 20. srpnja ove godine navodi se da je u Hrvatskoj niz navodnih etičkih i disciplinskih prekršaja sudaca doveo do pokretanja postupaka protiv njih, da javne nabave predstavljaju područje visokog rizika za korupciju, a tužbe protiv novinara izazivaju zabrinutost.
Izvješće pokriva četiri ključna područja: pravosudne sustave, okvir za borbu protiv korupcije, slobodu i pluralizam medija te institucionalna pitanja povezana sa sustavom uzajamne kontrole i ravnoteže između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.
Europski mehanizam vladavine prava predviđa postupak godišnjeg dijaloga između Komisije, Vijeća i Europskog parlamenta s državama članicama te nacionalnim parlamentima, civilnim društvom i drugim dionicima o vladavini prava. Temelj tog novog postupka je izvješće o vladavini prava.
Godišnje izvješće o vladavini prava sadržava sintezu stanja u pogledu vladavine prava u svih 27 država i ocjene značajnih promjena povezanih s vladavinom prava u svakoj od država članica. U Komisiji ističu da Izvješće daje samo opis stanja bez ikakvih preporuka i nije zamišljeno da služi kao neka ljestvica tko bolje stoji u području vladavine prava.
Komisija kaže da je cilj tih izvješća podizanje javne svijesti i promicanje otvorene rasprave između država članica o pitanjima vladavina prava na nacionalnoj i europskoj razini.
Ministri će, među ostalim, razgovarati o proširenju i o procesu stabilizacije i pridruživanje te o trenuačnom stanju odnosa EU-a s Velikom Britanijom.
U četvrtak se sastaje Vijeće za konkurentnost na kojem će ministri nadležni za unutarnje tržište i industriju raspravljat o uredbama u vezi s Aktom o digitalnim uslugama i Aktom o digitalnim tržištima te se očekuje da će postići dogovor o općem pristupu za oba predmeta.
Sjednica Europskog parlamenta
Od ponedjeljka do četvrtka u Stasbourgu se održava plenarna sjednica Europskog parlamenta. Zbog sve većeg broja zaraženih koronavirusom diljem Europe, zastupnici će ovaj put moći sudjelovati i na daljinu, odnosno putem videoveze, a glasati elektronskom poštom.
Jedna od točaka dnevnog reda plenarne sjednice je vladavina prava i temeljna prava u Sloveniji. Zastupnici će raspravljati o medijskim slobodama i stanju demokracije u Sloveniji te o kašnjenju kod imenovanja delegiranih europskih javnih tužitelja. Predviđena je i rezolucija o toj temi o kojoj će zastupnici glasati u prosincu.
Slovenska vlada je u četvrtak odlučila imenovati dvoje delegiranih tužitelja, a moguće je da je ta odluka donesena kako bi se preduhitrile kritike na njezin račun u Europskoj parlamentu. Delegirani tužitelji su “privremeno” imenovani i zasad nije jasno što znači ta privremenost.
Pravni stručnjaci u Sloveniji načelno se slažu da je privremenost besmislena i kažu da europske delegirane tužitelje predlaže Državno tužiteljsko vijeće koje sa svojim prijedlogom upoznaje vladu, a vlada ga potom prosljeđuje Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO). Kolegij europskih tužitelja može onda ili predložiti kandidate na petogodišnji mandat ili ih odbiti ako smatra da su neprikladni.
Zastupnici bi u utorak trebali izglasati reformu Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Reforme dogovorene s vladama država članica trebale bi osigurati, zeleniju, pošteniju i transparentniju poljoprivrednu politiku.
Zastupnici će također razgovarati i ishodu klimatske konferencije COP26 u Glasgowu, koja je završena 13. studenoga nakon dvotjednog zasjedanja. Na dnevnom redu je i epidemiološka situacija u EU-u, u kojoj je četvrti val pandemije na vrhuncu.
U srijedu će se zastupnicima obratiti čelnica bjeloruske oporbe Svjetlana Tihanovska, a zastupnici će u utorak popodne održati odvojenu raspravu o sigurnosnim i humanitarnim posljedicama situacije na granici Bjelorusije i EU-a, gdje je Lukašenkov režim doveo tisuće migranata s Bliskog istoka koji pokušavaju ući u EU.
EPP bira svog kandidata za sljedećeg predsjednika EP-a
Sljedeći tjedan najveća politička skupina u Europskom parlamentu, zastupnički klub Europske pučke stranke (EPP) birat će svog kandidata za sljedećeg predsjednika Europskog parlamenta. U prvom polovici petogodišnjeg mandata ovoga saziva Europskog parlamenta dužnost predsjednika obnaša socijalist David Sassoli, a u sljedećih dvije i pol godine prema stranačkom dogovoru predsjednik bi trebao biti iz EPP-a.
Rok za predaju kandidatura istječe u ponedjeljak, a dosad su svoju kandidaturu objavili Maltežanka Roberta Metsola i Austrijanac Othmar Karas.
Kao mogući kandidati još se spominju Nizozemska Esther de Lange i bivša poljska premijerka Ewa Kopacz, ali nijedna od njih dosad nije istaknula svoju kandidaturu.
Prema pravilima EPP-a, najmanje jedna trećina kandidata mora biti suprotnog spola. Glasanje je tajno, a očekuje se da će biti više krugova glasanja. Kandidat ili kandidatkinja EPP-a za predsjednika Europskog parlamenta trebao bi biti poznat u srijedu navečer.
Europska komisija bi sljedeći tjedan trebala predstaviti jesenski paket Europskog semestra, koji između ostaloga uključuje mišljenja o nacrtima proračunskih planova država članica europodručja, kao i izvješću o mehanizmu upozoravanja, instrumentu za otkrivanje mogućih makroekonomskih neravnoteža.