Europski parlament je ovoga tjedna u "Izvješću o ulozi razvojne politike u odgovoru na gubitak biološke raznolikosti u zemljama u razvoju" zatražio globalno djelovanje EU-a u skladu sa Zelenim planom i Programom 2030.
EU ne treba „sklapati nove sporazume o slobodnoj trgovini koji bi mogli pridonijeti intenziviranju krčenja šuma i gubitka biološke raznolikosti na svjetskoj razini", poručili su eurozastupnici.
Zaštitu bioraznolikosti potrebno je uklopiti u sva područja politike, osobito u ribarstvo, poljoprivredu, energetiku, šumarstvo, rudarstvo, turizam i trgovinu, i uskladiti sve vanjske politike Unije, npr. trgovinske, investicijske i partnerske sporazume sa zemljama u razvoju, zatražili su u izvješću koje je usvojeno s 351 glasom za, dok je protiv bio samo 31 zastupnik, a čak 304 ih je bilo suzdržano.
Prednost treba davati lokalnoj proizvodnji i potrošnji kojima se podržavaju mali poljoprivrednici, pravedne cijene za proizvođače i potrošače i smanjuje ovisnost država o uvozu, drže zastupnici.
Michèle Rivasi, autorica Izvješća, u obraćanju zastupnicima u ponedjeljak, izrazila je zabrinutost za deforestaciju i dezertifikaciju, a posebno je naglasila da „trebamo zabraniti izvoz svih pesticida koji su zabranjeni u EU-u“.
Pravo na siguran, zdrav, čist i održiv okoliš trebalo bi se dodati u Povelju o temeljnim pravima Europske unije, traži EP i poziva zemlje članice da „podrže globalno priznavanje tog prava kao ljudskog prava i podrže uključivanje sveobuhvatne zaštite i obrane prirode, biološke raznolikosti i ekosustava kao osnove za život“.
S uvođenjem ovog prava u Povelju nisu se, međutim, složili europski konzervativci (ECR).
„Bioraznolikost neophodna je za život i više od polovice svjetskog BDP-a ovisi o prirodi, no ne slažemo se s dodavanjem ovog prava u Povelju o temeljnim ljudskim pravima, s uvođenjem sankcija i s multilateralnim sporazumima o okolišu, stoga će ECR grupa biti uzdržana“, rekao je Jurgiel Krzysztof u raspaarvi.
Marlene Mortler iz redova europskih pučana podržala je izvješće naglasivši koliko je bioraznolikost „važna za dostatnu proizvodnju hrane i opstanak poljoprivrede“, pohvalila je i razne EU programe za očuvanje okoliša u Europi.
Na razne projekte ovog tipa i Program 2030. osvrnula se i Catherine Chaubaud iz grupe Renew rekavši da „mnogi od lokalnih projekata daju pozitivne rezultate", no, naglasila je "ciljevi nisu ostvareni stoga treba hitno djelovati, manje od 10 godina preostalo je do 2030.“
Klub zastupnika Identitet i demokracija podržao je ideju izvješća i zauzimanje za lokalne zajednice, no napomenuo je da je „ Unija već preopterećena drakonskim zahtjevima vezanim za očuvanje okoliša“.
Jutta Urpilainen, povjerenica Komisije za međunarodna partnerstva u raspravi sa zastupnicima najavila je pak da će EU "udvostručiti vanjsko financiranje za očuvanje bioraznolikosti diljem svijeta“.
Program 2030. imena "Promijeniti svijet" plan je održivog razvoja s ukupno 17 globalnih ciljeva. Kroz ovaj program radi se na iskorijenjivanju siromaštva i socijalnim i okolišnim dimenzijama održivog razvoja na sveobuhvatan način.