SAD ostaje najvažniji europski partner, no najbolji partner SAD-u bila bi strateški autonomna Europska unija, rekao je Picula u raspravi o izvješću o kojem će se glasati u srijedu u Strasbourgu.
Hrvatski zastupnik iz redova socijalista i demokrata (S&D) pozvao je na „obnovljeno i osnaženo” transatlantsko partnerstvo, kazavši kako se trenutni odnos prvenstveno temelji na tome da SAD čini što odgovara njihovoj nacionalnoj politici, ponekad ne uzimajući u obzir ono što je važno EU-u.
„AUKUS i Afganistan su podsjetili EU da mora uhvatiti korak s novom stvarnošću i redefinirati odnos sa SAD-om na ravnopravnijim temeljima, ali i preuzimati veću odgovornost”, dodao je Picula, referirajući se na kaotično povlačenje saveznika iz azijske države te na nedavni, iznenadno objavljeni obrambeni sporazum između Australije, Velike Britanije i SAD-a koji je izazvao diplomatski spor između Washingtona i europskih partnera.
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell složio se da je AUKUS bio „poziv na buđenje”, pa naglasio da će promjene u američkom društvu utjecati na ulogu SAD-a u svijetu.
Borrell smatra da je SAD nakon povlačenja iz Afganistana poslao „jasnu poruku” kako želi prerasporediti svoje prioritete, a da EU „mora biti spremna prilagoditi se na tu novu situaciju”, što uključuje veću samodostatnost u obrambenim pitanjima.
„Odnos sa SAD-om je snažan temelj naše slobode i blagostanja te ga moramo i dalje graditi, ali u isto vrijeme izgrađivati našu autonomiju jer se naši interesi neće uvijek poklapati”, zaključio je Španjolac.
U svom obraćanju Borrell je istaknuo da je suradnja sa SAD-om puno bolja na području zapadnog Balkana, što je pokazano nedavnim rješenjem krize između Kosova i Srbije, a kao pozitivan razvoj spomenuo je i ukidanje američkih viza za Hrvatsku.
Zastupnica Željana Zovko, koja je u ime Europske pučke stranke (EPP) pregovarala o izvješću, na sjednici je naglasila kako bi se “odnosi EU-a i SAD-a trebali razvijati na temelju dobre komunikacije i koordinacije kao uporišta stabilnosti u ovom nestabilnom svijetu”.
Zovko je kazala kako je EU posljednjih tjedana doživjela „otrežnjujuće situacije koje su testirale” odnose Washingtona i Bruxellesa po pitanju „vanjskih poslova, sigurnosti i trgovine”, dodavši kako je EPP predložio stvaranje Transatlantskog političkog vijeća kao platforme za poboljšanje međusobnih komunikacijskih kanala i izbjegavanja nepotrebnih napetosti.
Hrvatska zastupnica smatra da transatlantsko partnerstvo nije potpuno dok god ne postoji jasna suradnja u vanjskim i sigurnosnim poslovima, a svoje je obraćanje zaključila zahvalom za američko ukidanje viza ”.
Ladislav Ilčić, hrvatski zastupnik iz redova konzervativaca (ECR), u svom je govoru istaknuo da podržava izvješće jer je jačanje transatlantskih veza važno za obje strane, no da ne dijeli optimizam izvjestitelja zbog dolaska nove američke vlade Joea Bidena jer ga to podsjeća na dolazak Baracka Obame, „lakomisleno” dodjeljivanje Nobelove nagrade tom demokratskom predsjedniku i „neispunjena očekivanja” koja su uslijedila.
Ilčić je za Bidena rekao da je donio „neke vrlo dobre odluke” za hrvatsko okruženje, no da njegova ukupna vanjska politika nije uspješna jer želi „nametati svoj svjetonazor drugim narodima”.
Hrvatska zastupnica iz redova EPP-a Sunčana Glavak istaknula je kako je „globalna situacija promijenjena”, a „transatlantska veza oslabljena”, što se vidjelo na primjeru prijašnje američke vlade Donalda Trumpa, ali i na nedavnim odlukama vlade Joea Bidena koje će „zacijelo imati odnose na naše odnose u budućnosti”.
Kao pozitivan primjer razvoja transatlantskih odnosa navela je ulazak Hrvatske u bezvizni režim, pa pozvala da se vize ukinu i za preostale članice Unije – Bugarsku, Rumunjsku i Cipar.
U opsežnom izvješću naglašava se kako SAD ostaje najveći strateški partner EU-a, pa se pozdravlja američki povratak multilateralizmu temeljenom na vladavini prava, nakon što je bivši američki predsjednik Donald Trump povukao SAD iz niza međunarodnih organizacija iz sporazuma.
Washington se poziva na suradnju u reorganizaciji Ujedinjenih naroda i Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i globalnog trgovinskog sustava, kao i na rad na svjetskom korporativnom porezu u okviru Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
U izvješću se podržava koordinirani stav prema Rusiji i Kini, poziva na veću koordinaciju u nizu geopolitičkih pitanja, u zelenoj transformaciji gospodarstva, borbi protiv autoritarnih režima, pandemije covida-19, klimatskih promjena i terorizma, te u zagovaranju jednakosti i razvoju novih tehnologija. Istovremeno se naglašava potreba jačanje europske strateške i obrambene autonomije, komplementarne s NATO savezom.
Kina se u izvješću naziva „sistemskim rivalom i konkurentom”, ali se naglašava da ona mora biti važan partner u borbi protiv niza globalnih problema. Izražava se zabrinutost zbog činjenice da je Kina u protekla tri desetljeća utrostručila svoje emisije stakleničkih plinova te da danas oni iznose 27 posto ukupnih štetnih emisija u svijetu, zbog čega su zelene politike EU-a i SAD-a nedostatne bez jasne predanosti Kine tom cilju.
Izvješće ističe da EU i SAD moraju imati snažniji angažman u obnavljanju svog strateškog partnerstva vezano za države Istočnog partnerstva i zapadnog Balkana kako bi se u tim regijama izgradila otporne, demokratske države blagostanja koje će se moći oduprijeti autoritarnim snagama.
Europski parlament u izvješću poziva SAD da ukine smrtnu kaznu i reformira svoj pravosudni sustav te da provede najavljeno zatvaranje zatvora u Guantanamu. EU ohrabruje Washington i da garantira pravedan i otvoren pristup zdravstvenom sustavu i drugim socijalnim mjerama, da regulira posjedovanje oružja i bori se protiv rasnih nejednakosti