Rijetko koja je zemlja tijekom predsjedanja bila imuna od političke dinamike i Hrvatska tu nije izuzetak, kazao je Tonino Picula (S&D) i član Vanjskopolitičkog odbora EP-a (AFET).
Po njegovom mišljenju, ovo je jedan osobiti slučaj zato što se prije svega radi o predsjedanju jedne zemlje članice netom nakon što su se posložile institucije nakon održanih europskih izbora u svibnju te je osobito dinamično jer prvi puta u povijesti EU-a jedna članica napušta Uniju.
"I to ne bilo koja, nego članica Vijeća sigurnosti i zemlja koja je druga ekonomija Europske unije te druga po uplati, odmah poslije Njemačke, što je pandan odlasku 16 ekonomija članica EU-a", ističe Picula.
"To ne može ostaviti arhitekturu i odnose u Europskoj uniji kao da se ništa nije dogodilo", dodao je.
Smatra da je dobro što Hrvatska ima posložene neke svoje prioritete, ali da je otvoreno pitanje koliko oni korespondiraju s nekim općim raspoloženjem u Uniji.
Picula naime upozorava da osim brexita i zelenog plana imamo i višegodišnji financijski okvir koji je majka svih pitanja,
Pojašnjava da Unija ne traga samo za svojim političkim sadržajem već je prije svega najjači ekonomski blok na svijetu, a njezina uvjerljivosti će ovisiti o tome koliko ona sama sebi želi dati sredstava za ostvarivanje strateških ciljeva u idućih sedam godina te da prvi puta imamo nešto što prije nije bilo izraženo - svijest o utjecaju klimatskih promjenana na politiku, na ekonomiju, lokalne zajednice.
"Da bi se ostvarila vrlo amiciozna energetska tranzicija to treba isfinancirati. Sama činjenica da godišnje trebati 260 milijadi eura da bi se kompenzirali gubitnici u toj energetskoj tranziciji govori da će biti politički vrlo teško moderirati interese koji su u ovom slučaju suprotstravljeni", kazao je hrvatski europarlamentarac.
Ističe da nije jednako krenuti u borbu protiv klimatskih promjena sa pozicije zemlje koja je manje ovisna o fosilnim gorivima i ima razvijenu infrastruikturu i zemlje koja izrazito ovisi ne samo o nafti i ugljenju već i o nuklearnoj energiji.
"To su politički izazovna pitanja i nametnut će se od prvog dana hrvatskog predsjedanja. Hrvatska će moderirati ne samo između dva tabora već i cijeli niz podskupina koje imaju svoje ekonomske interese ", rekao je Picula, dodajući da je nemoguće je da to ne ozlijedi prioritete hrvatskog predsjedanja.
Govoreći o širenje na jugoistok Europe kazao je da je ovo politički vrlo zgusnuto vrijeme koje najbolje oslikava paradoks da EU pokušava istodobno oživjeti proces proširenja te istodobno završava članstvo jedne članice.
"To se nikada do sada nije dogodilo", rekao je Picula, ocjenjujući da je istup francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji tražiju reviziju pristupnog procesa, na neki način vratio fokus na temu proširenja koja je tavorila godinama.
"Meni se čini da bi u tom politički zgusnotom vremenu proširenje ipak moglo dobiti neki zamah, da bude neka vrst kompenzacije zbog odlaska Ujedinjene Kraljevine", rekao je Picula.
Po njemu, to neće biti jednostavno ali je to tema koju zbog vlastitih nacionalnih interesa, a ne samo europskih, Hrvatska može uspješno moderirati, možda lakše nego pregovore o novim odnosima EU-a s Ujedinjenom Kraljevinom.
Na činjenicu da su EU i Kanad sedam godina pregovarali o trgovinskom sporazumu, a da je krajnji rok za dogovor s Londonom prosinac 2020., Picula odgovora da "CETA nije ista priča".
Britanija je, podsjeća Picula, bila članica Unije četiri desetljeća te postoji jedna cijela infrastruktura koja se može samo dobro presložiti.
"To nije ab ovo pregovaranje", rekao je Picula i dodao da će glavni europski pregovarač Michel Barnier možda na temelju iskustva koje ima cijelu stvar završiti brže nego se nadamo.
To je, nastavio je, posao Komisije, a Hrvatska bi u Vijeću trebala zadržati koherentnost koju je Unija imala tijekom pregovaranja s Theresom May i tada se nitko nije pokazao "trojanskim konjem".
Hrvatska europarlamentarka Željana Zovko, iz redova pučana i članica AFET-a, također smatra da će pregovori Bruxellesa i Londona dobrim dijelom okupirati kapacitete hrvatskog predsjedništva Unijom.
Zovko ne očekuju da će se "lako postići sporazum" između Ujedinjenog Kraljevstva i EU-a u najavljenih 11 mjeseci.
"Mislim da će biti izuzetno teško postići taj sporazum", ocjenjuje Zovko no napominje da "sada imamo čistu sliku s Borisom Johnsonom s obzirom da će sve što se s njim dogovori proći kroz britanski parlament jer ima solidnu većinu".
Ti pregovori će "dobrano okupirati kapacitete hrvatskog predsjedništva Unijom jer će ono imati glavnu ulogu", kaže Zovko i dodaje da će se ti pregovori nastaviti i za njemačkog predsjedanja u drugoj polovici godine tako da će ostati dovoljno prostora i za druge hrvatske prioritete tijekom predsjedanja.
Posjeća također da su EU i Kanada sveobuhvatni sporazum o slobodnoj trgovini dogovarali više od sedam godina te je "nerealno da će se pregovori s Londonom završiti u 11 mjeseci", drži Zovko.
U razgovoru za Hinu je ocijenila da reakcija zemalja istočne Europe na zeleni plan, poput Poljske, ukazuje da će EU "morati biti realna u svojim ambicijama", a Hrvatska "koja se istaknula kao posrednik između juga i sjevera, zapada i istoka Unije, mora uzeti u obzir sve glasove, uključujući i Poljsku".
Ističe da je Hrvatska u narednih šest mjeseci koordinator svega što će se dešavati u okviru EU-a", ali da "moramo štiti i svoje interese i istaknuti svoje prioritete".
"Predsjedanje znači i postavljanje naših prioriteta visoko na listu a to je prije svega 'Europa koja štiti'., rekla je Zovko.
Prostora ostaje i za hrvatske prioritete, posebice zato što će Hrvatska biti predvodnica na Koferenciji o budućnosti Europe, mišljena je Zovko.
"Proširenje je za Hrvatsku prioritet svih prioriteta te će, uz pitanje mira i sigurnosti EU-a, na to usmjeriti svoj fokus", smatra Zovko.
Zovko kao još jednu ključnu temu ističe kohezijsku politiku "koja mora biti pojačana u proračunu", a onda "Hrvatska može prepustiti Njemačkoj da nastavi sa Zelenim planom i svim drugim ambicioznim pitanjima koja su došla sa sjevera Europe".
No, glede višegodišnjeg proračuna Unije Zovko, kao jedan od pregovarača za pretpristupne fondove IPA III, najavljuje da se neće prepustiti Njemačkoj "da odluči o predloženom drastičnom smanjivanju te omotnice već ćemo istaknuti svoje prioritete".