"Europsko vijeće razmotrilo je ideju konferencije o budućnosti Europe koja bi trebala započeti 2020. i završiti 2022. Poziva hrvatsko predsjedništvo Vijeća da radi na utvrđivanju stajališta Vijeća o sadržaju, opsegu, sastavu i funkcioniranju te konferencije te da na temelju toga surađuje s Europskim parlamentom i Komisijom", kaže se u zaključcima usvojenim nakon prvog dana sastanka na vrhu zemalja članica EU-a.
Iz zaključaka slijedi da čelnici EU-a prioritet žele dati provedbi dogovorenih politika i postizanju konkretnih rezultata, a ne promjeni institucija što bi tražilo promjene ugovora, a što opet malo znači građanima.
"Europsko vijeće podsjeća na to da bi prednost trebalo dati provedbi Strateškog programa dogovorenog u lipnju i postizanju konkretnih rezultata u korist naših građana. Konferencija bi trebala doprinijeti srednjoročnom i dugoročnom razvoju naših politika kako bismo se mogli bolje suočiti s trenutačnim i budućim izazovima", kaže se u zaključcima.
U radu Konferencije trebale bi ravnopravno sudjelovati Vijeće, Europski parlament i Komisija te bi se trebale nastaviti održavanje dijaloga s građanima. Također se kaže da sve države članice trebaju ravnopravno sudjelovati.
U zaključcima se ne spominju ideje koju su ranije kružile, poput one o reformi institucija EU-a, uspostavi transnacionalnih lista za europske izbore, reformi modela vodećih kandidata po kojem bi se birao predsjednik Europske komisije.
Što se tiče rasprave o višegodišnjem proračunu, rasprava je trajala iznimno kratko, samo 20-tak minuta, dok je najviše vremena potrošeno na raspravu o klimatskim promjenama.
"Nakon što je finsko predsjedništvo predstavilo pregovarački okvir s iznosima, Europsko vijeće raspravljalo je o glavnim elementima novog višegodišnjeg financijskog okvira. Europsko vijeće poziva svojeg predsjednika da nastavi pregovore s ciljem postizanja konačnog dogovora", kaže se u zaključcima.