U izjavi nakon potpisivanja odluke o raspisivanju izbora Pahor je kazao da je riječ o najvažnijim europskim izborima od prvih izbora za Europski parlament koji su održani 1979., te pozvao birače da na njima sudjeluju u što većem broju.
Ovi bi europski izbori s obzirom na rezultate mogli definirati smjer budućeg razvoja EU-a, hoće li se ona razvijati u smjeru jačeg integriranja ili voditi u smanjivanje i slabljenje integracije, kazao je Pahor.
Zastoj u svom razvoju i povezivanju koji zadnjih godina doživljava EU znak je njene smanjene djelotvornosti i izaziva razočaranje Europljana, te jača glasove o potrebi slabljenja međusobne povezanosti i jačanje nacionalnih država, no to potonje Slovencima i njihovoj državi ne bi koristilo, ocijenio je Pahor.
"To bi dovelo do obnove stare europske geopolitike koja bi umjesto onoga što nas spaja jačala razlike i razdvajanja", istaknuo je Pahor.
Za zastupnike u Europskom parlamentu Slovenci su prvi put glasovali u lipnju 2004. kad je na birališta izašlo 28 posto birača, ali je kasnije interes opao, pa je zadnjih nekoliko izbornih ciklusa izlazilo oko četvrtine registriranih birača.
Slovenci u novi sastav Europskog parlamenta biraju 8 predstavnika s domaćih kandidacijskih lista. U prijašnjim izborima redovito su veći uspjeh imali liste i stranke bliže oporbi, ne odslikavajući strukturu u domaćim tijelima vlasti i rezultate izbora za slovenski parlament, na koje je u zadnja dva ciklusa izašlo oko polovice birača.
Većina stranaka u Sloveniji još je u fazi sastavljanja lista kandidata za europske izbore, a očekuje se da će sada ubrzati pripreme, s obzirom da zakonom predviđeni izborni rokovi počinju teći već s 25. veljače.