FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Hahn za rješenje koje će donijeti pomirenje i demokratsku Siriju, bez pomaka Asad nema potporu EU-a

STRASBOURG, 12. veljače 2019. (Hina) - Sirijcima je potrebno rješenje koje može dovesti do pomirenja i demokratske Sirije, ocijenio je u utorak na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta povjerenik za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn i jasno poručio da  EU neće dati legitimitet "trenutnom režimu“ Bašara al-Asada), ako ne dođe do napretka u ženevskim mirovnim pregovorima.

"Sirijski narod traži održivo rješenje za ovu situaciju. Traže zemlju u kojoj će svaki Sirijac moći pronaći mjesto za sebe, bez obzira na politiku, društvenu pozadinu i vjeroispovijest. Njima je potrebno političko rješenje koje može dovesti do ponovne izgradnje, do pomirenja i do inkluzivne, demokratske Sirije“, rekao je Johannes Hahn u raspravi o stanju o Siriji.

Hahn smatra kako je Ženevski mirovni proces, pod pokroviteljstvo UN-a "jedini način“ da se okonča rat te će "u suprotnom doći će do veće radikalizacije, veće nestabilnosti i veće pojave nasilja“.

"Jedini održivi način okončanja sukoba je pregovaranje pod pokroviteljstvo UN-a i to ćemo stalno ponavljati“, istaknuo je Hahn, dodavši da visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini usko surađuje s posebnim izaslanikom UN-a za Siriju Geirom Pedersenom te da će u ožujku EU u suradnji s UN-om organizirati konferenciju o Siriji.

Povjerenik je  istaknuo da EU neće dati legitimitet "trenutnom režimu“Bašara al-Asada ako ne dođe do napretka u Ženevi i do promjena u poštivanju "osnovnih ljudskih prava i humanitarnog prava“.

Hahn je rekao da se u Siriji i dalje krše ljudska prava te da u dijelovima Sirije „gdje je na vlasti sirijski režim“, postoje brojni primjeri nasilja. Dodao je da ne postoje naznake da će se osloboditi politički zatvorenici.

 

Također je kazao da Europska unija ne može značajno pomoći izgradnju te zemlje, sve dok se ne ostvari mirna tranzicija prema rješavanju sukoba.

Krajem siječnja turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je pozvao da se kroz nekoliko mjeseci uspostavi "sigurnosna zona" na sirijskim područjima uz granicu s Turskom, zaprijetivši da će se u protivnom Ankara sama pobrinuti da to učini.

Turska je obrazložila da to odgovara njezinim nastojanjima da sa svoje granice ukloni miliciju sirijskih Kurda YPG koju smatra "terorističkom", a koja je saveznik SAD-a i skupinu Islamsku državu (IS).  

Povjerenik Hahn je istaknuo da razumije Tursku zabrinutost „po pitanju sigurnosnih pitanja“, ali je istaknuo da se problem može riješiti „jedino ako se zajamči integritet i suverenitet Sirije“

"Nadamo se da će dogovori koji se tiču sjevera zemlje, omogućiti zaštitu svih ljudi bez obzira na etničko podrijetlo vjeroispovijest te da će se spriječiti nova stradanja i sukobi na terenu“, rekao je Hahn.

Hahn je rekao da humanitarnim organizacijama mora biti omogućen pristup Siriji.

„Humanitarnim organizacijama je potreban pristup cijeloj zemlji. Svi granični prijelazi moraju ostati otvoreni, pogotovo oni na sjeverozapadu i sjeveroistoku zemlje. To je još nužnije za vrijeme zime i za stotine tisuća ljudi raseljenih u kampovima, od kojih su mnogi djeca koja se bore za život“, rekao je Hahn i dodao da „ćemo nastaviti braniti civile u slučaju vojnih ofenziva“

Hahn je rekao, pozvavši se na UNHCR, kako nisu ispunjeni uvjeti za siguran povratak izbjeglica.

"Moramo nadzirati što se događa s povratnicima, kako bismo omogućili njihovu zaštitu i kako bismo omogućili da se stvore uvjeti za povratak. Ne možemo  tražiti od djece da se vrate u dijelove zemlje, gdje mogu biti izloženi  zatvaranju i mučenju“, istaknuo je Hahn.

Hrvatska europarlamentarka Marijana Petir (EPP) je sudjelovala u raspravi i ukazala na progon kršćana u Siriji.

"Mi imamo odgovornost prema Siriji i sirijskim kršćanima. Kršćani u Siriji kažu da osjećaju da nemaju nikakva prava i traže da mi budemo njihov glas“, rekla je Petir i izrazila žaljenje jer "Komisija i visoka predstavnica ne prepoznaju ovo pitanje kao prioritet“, zbog čega je pozvala „nacionalne vlade da kroz Vijeće i svoju vanjsku politiku pruže progonjenim kršćanima konkretnu pomoć i da zatraže od Komisije da zaštiti kršćane“.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙