“Opći proračun EU-a za 2019. ponovno vraća prioritete za koje se Europski parlament zalagao u ožujku pa ponovno u srpnju, a to su ulaganja u inovacije, istraživanja, mlade, borbu protiv klimatskih promjena i migracije”, rekao je talijanski zastupnik Daniele Viotti (S&D).
Opći proračun EU-a za 2019. podržao je 451 zastupnik, protiv su bila 142, a suzdržanih 78.
Kao izvjestitelj iz Odbora za proračun, Viotti je istaknuo da “nije trenutak za slavlje, ali sljedeće godine će građani, institucije, sveučilišta, istraživački instituti, kao i mali i srednji poduzetnici koji provode inovacije na raspolaganju imati više financijskih sredstava.”
Suizvjestitelj, austrijski zastupnik Paul Rübig (EPP) rekao je dan ranije na raspravi da su nakon intenzivnih pregovora ipak uspješno postavljeni prioriteti Europske unije.
“Važno je promišljati o budućnosti, mladima i djelovati u tom smjeru”, istaknuo je Rübig.
Proračun EU-a za 2019. "težak" je na 165,8 milijardi eura u obvezama, što je iznos u kojemu se u toj godini mogu sklapati ugovori, a 148,2 milijarde eura je iznos koji će se isplatiti.
Najviše novca usmjerit će se na istraživanja, inovacije, mlade, zapošljavanja i konkurentnost.
Za program Obzor 2020. namijenit će se 12,3 milijarde eura što je povećanje od 10 posto u odnosu na 2018. Programu Erasmus + povećavaju se sredstva za 20 posto pa će iznositi 2,8 milijardi eura, dok će se dodatnih 350 milijuna eura u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih osigurati za regije s visokom stopom nezaposlenosti mladih.
Programu za okoliš i klimatske promjene LIFE povećana su sredstva za 4 milijuna eura, čime se Europska unija nastoji približiti cilju od 20 posto proračunskog izdvajanja za klimu u u razdoblju 2014.-2020.
Njemački zastupnik Bernd Kölmel iz redova Europskih konzervativaca i reformista u utorak je na raspravi poručio da se s postignutim dogovorom ne treba hvaliti.
"Smeta mi se kada se države članice ističu kao one koje koče, a Europska unija kao ona koja otvara novčanik i koja odmah može izbrisati s lica zemlje nezaposlenost. Iako EU može učiniti više nego zemlje članice pojedinačno, trebamo učinkovitije koristiti sredstva za ispunjavanje ciljeva“, rekao je Kölmel.
Hrvatska zastupnica u EP-e Ivana Maletić (HDZ/EPP) je podsjetila da je Parlament u listopadu izglasao svoju poziciju te je sada cijela stvar prebačena u trijalog s Europskom komisijom (EK) i Europskim vijećem te sada imamo izdefinirano konačno rješenje.
"Bilo je malo prijepora oko odnosa s Turskom, ulaganja, upravljanja migracijama, vanjske pomoći prema Africi, ali uglavnom je sve riješeno", rekla je Maletić za Hinu.
U pregovorima EP-a, Europske komisije i Europskog vijeća najviše je razmimoilaženja bilo oko ulaganja, pitanja odnosa s Turskom i migracija.
"Najveći prijepor u pregovorima Europskog parlamenta, Komisije i Vijeća odnosili su se na odnose s Turskom i upravljanje migracijama“, potvrdila je za Hinu hrvatska eurozastupnica Ivana Maletić (HDZ/EPP).
Što se tiče Turske, zbog vladavine prava u toj zemlji, ugroze ljudskih prava i slobode medija.pretpristupna sredstva Ankari smanjena su za gotovo 147 milijuna eura.
Iz proračuna EU-a za 2019., Instrumentu EU-a za izbjeglice u Turskoj dodijelit će se 1,45 milijardi eura i time se podupire dogovor država članica EU-a o načinima financiranja dodatnih triju milijardi eura za instrument potpore sirijskim izbjeglicama.
U proračunu za narednu godinu povećavaju se sredstva Europskoj graničnoj i obalnoj straži (FRONTEX) te Agenciji EU-a za azil, dok je s dodatnih 57,2 milijarde eura u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova cilj smanjiti gospodarske razlike.
Nakon neuspješnog postupka mirenja Europskog parlamenta i Vijeća koje je trajalo od 30. listopada do 19. studenog, Europska komisija je krajem studenog objavila novi prijedlog. U utorak, 4. prosinca uspjeli su postići privremeni dogovor, koji je jučer prihvatilo Vijeće za opće poslove, a današnjim glasovanjem potvrdio Europski parlament.