U Bratislavu dolazi hrvatski premijer Andrej Plenković kao i još sedam premijera - Češke, Estonije, Mađarske, Malte, Poljske, Slovenije i Slovačke. Ostalih osam zemalja, Bugarsku, Cipar, Latviju, Litvu, Rumunjsku, Italiju, Portugal i Grčku, zastupat će njihovi visoki predstavnici. Uz premijera Plenkovića na skupu sudjeluje i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac
"Naša skupina mora biti vidljivija unutar EU-a, mi moramo pokazati da smo ujedinjeni i moramo poslati jasnu političku poruku kojom ćemo dati potporu našim zajedničkim interesima", rekao je uoči sastanka slovački premijer Peter Pellegrini, domaćin skupa.
"Kako bi se održala dovoljna razina sredstava za kohezijsku politiku, zemlje Prijatelja kohezije moraju djelovati zajedno", naglasio je.
Sastanak u Bratislavi održava se uoči prosinačkog summita EU-a na kojemu će glavna tema biti višegodišnji proračun Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027.
Prijatelji kohezije osnovani su u vrijeme pregovora o višegodišnjem proračunu EU-a za razdoblje od 2007. do 2013. kada su odlučili istupiti protiv smanjenja kohezijskih sredstava jer se njima sufinanciraju razvojni projekti u siromašnijim zemljama i tako doprinosi smanjenju razlika u Uniji.
Hrvatska se 2012. kao promatrač - jer još nije bila članica Unije - pridružila skupini zemalja koje su se i u pregovorima o idućem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju od 2014. do 2020. borile protiv smanjenja kohezijskih sredstava.
"Snažna koordinacija i suradnja među zemljama skupine Prijatelja kohezije pokazala se vrlo korisnom tijekom pregovora o višegodišnjem proračunu za razdoblje od 2014. do 2020.", kazao je Pellegrini.
Prijatelji kohezije na kraju sastanka imaju namjeru potpisati zajedničku deklaraciju kojom će uputiti poruku da podupiru ambiciozni i uravnoteženi novi europski proračun koji će imati dovoljno sredstava za potporu tradicionalnim politikama, ali i dostatna sredstva za financiranje novih izazova, poput sigurnosti i obrane, klimatskih promjena i migracija.
Europska komisija početkom svibnja predložila je veći Višegodišnji proračunski okvir (VFO) za razdoblje 2021.-2027. u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje, ali i nešto manje iznose za kohezijsku politiku i za poljoprivredu.
Hrvatska bi po prijedlogu Europske komisije za razdoblje 2021.-2027. u sklopu kohezijske politike trebala dobiti oko šest posto manje nego u sadašnjem višegodišnjem proračunu.