Siromaštvo je veliki neprijatelj ljudskih prava i partner diskriminaciji jer znači život u društvenoj izolaciji, a može imati brojne posljedice na zdravlje, obrazovanje ili pristup tržištu rada, kao i dovesti do beskućništva, navodi u priopćenju Lora Vidović.
Gospodarstvo je u porastu, no rastu i pokazatelji siromaštva, kaže pravobraniteljica koja smatra da postoji puno prostora za jačanje socijalne sigurnosti građana, poput povećanja naknada i dostupnosti socijalnih usluga u svim dijelovima zemlje.
Pravobraniteljicu posebno zabrinjava što hrvatski građani često nisu upoznati sa svojim pravima i ne znaju kome se obratiti, a kada i znaju, na to se ne odlučuju jer nemaju snage ni volje, ne vjeruju da će time išta dobro postići, boje se troškova ili nečije osvete.
Više od sedam posto građana ne može si priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, upozorava pravobraniteljica čiji prijedlog da se smanji PDV na drva za ogrjev, toplinsku energiju i plin, kao što je to slučaj s električnom energijom nije uvažen uz obrazloženje kako bi se time stvorio dodatan negativan utjecaj na prihode državnog proračuna.
Ovakve odluke ne ohrabruju jer je stav države prema ljudskim pravima vidljiv, između ostalog, i u raspodjeli sredstava za najpotrebitije, poručuje pravobraniteljica.
"Hrvatska se u Ustavu odredila kao socijalna država, a ratifikacijom Pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima 1991., obvezala se, između ostalog, i na zaštitu prava na pravedne i povoljne radne uvjete, prava na socijalnu sigurnost i prava na uživanje najvišeg mogućeg standarda tjelesnog i duševnog zdravlja. Međutim, iako je to trebala učiniti još 2006., Hrvatska još uvijek Odboru za gospodarska, socijalna i kulturna prava UN-a nije dostavila Drugo periodično izvješće o provedbi obveza iz ovog Pakta", navodi se u priopćenju u povodu obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava koji je ove godine posvećen 70. obljetnici usvajanja Opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda.
Riječ je o dokumentu koji predstavlja civilizacijski iskorak, jer su njime brojne države, okupljene u UN, odlučile spriječiti ponavljanje strahota Drugog svjetskog rata.
Prema Općoj deklaraciji, ljudska prava temelj su slobode i pravde u svijetu, kao i put prema slobodi od straha i od neimaštine.
Upravo nas Opća deklaracija ohrabruje ne samo da tražimo zaštitu vlastitih ljudskih prava, već i podižemo glas za prava drugih, čak i ako se međusobno ne razumijemo i ne slažemo. Jer kada su ljudska prava ugrožena jednoj osobi, ugrožena su svima, poručuje pravobraniteljica koja će Međunarodni dan ljudskih prava ove godine obilježiti u Rijeci, Osijeku i Splitu organiziranjem rasprava o načinima jačanja zaštite radnika, osoba lišenih slobode te sustava besplatne pravne pomoći.
Ove teme bit će među onima o kojima će pravobraniteljica izvijestiti Hrvatski sabor i javnost u Izvješću za 2018. godinu do kraja ožujka, a koji je već u pripremi.