FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Sljedeći tjedan u Europskoj uniji

Autor: Slavko Vukadin

BRUXELLES, 9. prosinca 2018. (Hina) - Sljedeći tjedan mogao bi biti jedan od ključnih po sudbinu brexita, u Bruxellesu se sastaju čelnici zemalja članica na svom prosinačkom summitu, a u Strasbourgu se održava zadnja ovogodišnja plenarna sjednica Europskog parlamenta.

Glasovanje u britanskom parlamentu o sporazumu o povlačenju Velike Britanije iz Europske unije predviđeno je za utorak, ali prema posljednjim informacijama upitno je hoće li do toga doći. Sunday Times je u nedjelju objavio, pozivajući se na izvore iz vlade, da bi premijerka Theresa May mogla zatražiti odgodu glasovanja te na summitu EU-a, koji počinje u četvrtak, zatražiti od čelnika 27 članica bolje uvjete razdruživanja.

 Sve govori da bi, dođe li do glasovanja u utorak, sporazum koji je May postigla s EU-om mogao pasti, a to bi onda moglo dovesti do pada vlade.

 S druge strane, suprotno najavama o odgodi glasovanja, premijerka May je stalno tvrdila da nije moguće postići bolji sporazum te da je alternativa tom sporazumu ili izlazak bez ikakva sporazuma ili ostanak u EU-u.

U četvrtak i petak u Bruxellesu će se okupiti čelnici zemalja članica EU-a na redovitom prosinačkom summitu.  Čelnici će prvi put raspravljati o prijedlogu Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021-2027. koji je Komisija predstavila početkom svibnja. Riječ je o sedmogodišnjem europskom proračunu, dokumentu koji će u velikoj mjeri biti pokazatelj kako će izgledati Europska unija u predstojećem razdoblju. Rasprava na ovom summitu bit će prva u nizu koja će se održati dok se ne postigne kompromis, do kojega nikad nije dolazilo lako. Europska komisija je predložila veći proračun za 27 zemalja članica, nego što je sadašnji sedmogodišnji proračun, koji uključuje 28 članica, s Velikom Britanijom, koja je veliki neto-uplatitelj s oko 12 do 14 milijardi eura godišnje. Osim rupe u proračunu koja ostaje zbog odlaska Velike Britanije, pojavile su se nove potrebe koje treba s puno više sredstava financirati iz europskog proračuna poput migracija, zajedničke obrane, zaštite vanjske granice itd. Komisija je stoga s jedne strane predložila povećanje doprinosa država članica u europski proračun, a s druge smanjenje sredstava za pojedine politike poput kohezije i zajedničke poljoprvredne politike. I dok se bogatije članice protive povećanju nacionalnih doprinosa u europski proračun, a podržavaju smanjenje kohezijskih sredstava, siromašnije članice imaju suprotan stav - nemaju ništa protiv podizanja nacionalnog doprinosa, ali se protive smanjenju sredstava za koheziju. Stoga se u sljedećih godinu, dvije može očekivati žestoka bitka oko toga dokumenta.

Čelnici će također razgovarati o migracijama, odgovoru EU-a na dezinformcijsku kampanju, borbi protiv rasizma i ksenofobije, klimatskim promjenama te o nekim vanjskopolitičkim pitanjima.

Na kraju sastanka održava se summit eurozone u inkluzivnom formatu svih 27 država, na kojem će čelnici dati potporu reformi ekonomske i monetarne unije, dogovorene na zadnjem sastanku Vijeća za ekonomiju i financije.

U ponedjeljak se održava sastanak Vijeća za vanjske poslove, na kojem će ministri vanjskih poslova ponovno razgovorati o Bosni i Hercegovini i o jugoistočnoj Europi, suradnji EU-a i Afrike, o Ukrajini i Venezueli.

Rasprava o Bosni i Hercegovini vodila se i u studenome, na prethodnom sastanku Vijeća za vanjske poslove na inicijativu Hrvatske, koja je to tražila kako bi izrazila zabrinutost zbog neravnopravnog položaja hrvatskog naroda u BiH u izbornom procesu. O tome je na sastanku Europskog vijeća u listopadu govorio i premijer Andrej Plenković. Na te diplomatske napore Hrvatske uslijedilo je pismo trojice bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH koji su optužili Hrvatsku za miješanje u unutarnje stvari BiH.

Na to pismo dosta oštro odgovorio je premijer Plenković i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, odbacivši optužbe o miješanju u unutarnje stvari BiH, ističući da su upravo neki bivši visoki predstavnici djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.  

"Nikada u Daytonu nitko nije mislio da će se takvim odredbama u praksi događati da Bošnjaci, kojih ima tri puta više od Hrvata, biraju oba člana Predsjedništva. To nema smisla", rekao je premijer Plenković. On drži da pismo tri bivša visoka predstavnika u BiH pokazuje kako je "naš angažman i naša akcija bila tako snažna da su osjetili potrebu nešto reći". Smatra i da su oni (bivši visoki predstavnici) svojim odlukama pridonijeli da se s vremenom smanjuju prava Hrvata u BiH i mijenja ono što je dogovoreno u Daytonu i Parizu.

Na rubu sastanka Vijeća za vanjske poslove održat će se međuvladina konferencija o pristupanju na kojem će Srbija otvoriti dva pregavaračka poglavlja - Ekonomska i monetarna politika i Statistika.

Također će se održati i međuvladina konferencija s Crnom Gorom, koja će otvoriti jedno poglavlje - Okoliš. 
U utorak se sastaje i Vijeće za opće poslove koje će također razgovorati o Višegodišnjem financijskom okviru te raditi na pripremama zaključaka za summit EU-a.

Ponovno će se razgovorati o vladavini prava u Poljskoj te o poštovanju europskih vrijednosti u Mađarskoj.

Od ponedjeljka do četvrtka u Strasbourgu se održava plenarna sjednica Europskog parlamenta. 

U okviru te plenarne sjednice zastupnicima će se obratiti ciparski predsjednik Nicos Anastasiades u okviru rasprave o budućnosti Europe.

(Hina) xsv yps

An unhandled error has occurred. Reload 🗙