Sljedeći tjedan u Europskoj uniji

 Europska komisija će u četvrtak objaviti jesenske ekonomske prognoze sa svim makroekonomskim pokazateljima. Prema posljednjim prognozama Europske komisije, objavljenim početkom srpnja, hrvatski BDP ove bi godine trebao rasti 2,6 posto, a sljedeće 2,5 posto. 
  Slične procjene ima i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja je prije dva dana objavila svoje prognoze, zadržavši svoje ranije procjene rasta hrvatskog gospodarstvo u ovoj godini na 2,7, a u idućoj na 2,5 posto.
   Komisija objavljuje dva puta godišnje svoje prognoze - proljetne i jesenske, koje sadržavaju sve makroekonomske podatke. Još dva puta godišnje, u veljači i srpnju objavljuje privremene zimske i ljetne prognoze, koje sadrže puno manje podataka, samo procjene godišnjeg i kvartalnog rasta BDP-a i stopu inflacije.
 U srijedu i četvrtak u Helsinkiju se održava stranački kongres Europske pučke stranke (EPP), koje okuplja demokršćanske i narodnjačke stranke u Europi i koja je najjača stranka u Europskom parlamentu. Na kongresu će 758 izaslanika izabrati vodećeg kandidata za predstojeće europske izbore u proljeće 2019. između Nijemca Manfreda Webera i Finca Alexandra Stubba.
 Većina stranaka koje djeluju unutar EPP-a najavilo je da će podržati Manfreda Webera, člana bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU). Potporu Weberu dala je i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ).
 Na kongresu se očekuje sudjelovanje čelnika vlada koji dolaze iz redova EPP-a poput hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, njemačke kancelarke Angele Merkel, austrijskog kancelara Sebastiana Kurza, irskog premijera Lea Varadkara, mađarskog Viktora Orbana. Na skupu će sudjelovati i brojni drugi stranački čelnici te čelnici europskih instituticija poput predsjednika Komisije Jean-Claudea Junckera, Europskog vijeća Donalda Tuska, Europskog parlamenta Antonija Tajanija.
 U sklopu priprema za predstojeće europske izbore u Madridu će se održati i kongres Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE), koji će usvojiti izborni manifest. 
 ALDE je prvotno odbacio koncept vodećih kandidata, tzv. spitzenkandidata, ali u posljednje vrijeme čini se kako se premišlja i da bi početkom sljedeće godine ipak mogao izići sa svojim kandidatom za sljedećeg predsjednika Europske komisije.
 Koncept glavnog ili vodećeg kandidata, poznat pod njemačkim nazivom Spitzenkandidat, prvi je put korišten 2014. kada je Jean-Claude Juncker izabran za predsjednika Komisije kao kandidat Europske pučke stranke koja je dobila najviše glasova. 
Prema tome modelu, europske političke stranke trebaju istaknuti svoje kandidate za predsjednika Europske komisije, a Europsko vijeće, koje predlaže kandidate, dužno je predložiti onoga koji može okupiti većinu u Europskom parlamentu.
Međutim, to je i dalje prilično kontroverzan pristup. Više zemalja članica se s tim ne slaže, tvrdeći da je to protivno Lisabonskom ugovoru i da to sužava ovlasti Europskog vijeća da autonomno predlaže svoga kandidata. 
 Sljedeći mjesec svoga "spitzenkandidata" trebali bi izabrati i europski socijalisti.
 U ponedjeljak će Odbor za proračun Europskog parlamenta glasovati o stajalištu Parlamenta o prijedlogu sedmogodišnjeg europskog proračuna. Glasovanje na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta očekuje se 14. studenoga u Strasbourgu.
  To je važan korak u pripremi pregovaračke pozicije Europskog parlamenta o tom vrlo važnom dokumentu. Nakon što Europski parlament usuglasi svoje stajalište, počinju pregovori sa zemljama članicama, odnosnom Vijećem EU-a, koji zajedno s Parlamentom donosi konačnu odluku. 
 U ponedjeljak se u Bruxellesu održava sastanak ministara financija zemalja članica. Najprije se sastaje euroskupina, koju čine ministri financija 19 zemalja članica eurozone, a nakon toga održava se sastanak 27 ministara financija, svih osim britanskog.
 Na dnevnom redu europskupine bit će nacrti proračuna zemalja članica eurozone. Očekuje se rasprava o prijedlogu talijanskog proračuna, koji je nedavno odbacila Europska komisija i zatražila od Rima da ga promijeni.
 Vladajuće stranke Pokret 5 zvjezdica i Liga u proračunu za 2019. predvidjele su deficit od  2,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). 
 Prema Paktu o stabilnosti i rastu, zemlje eurozone trebaju održavati proračunske deficite ispod tri posto BDP-a i ograničiti državni dug u visini najviše 60 posto BDP-a. Također su obvezne svake godine smanjivati prekomjerni dug. Italija ima nakon Grčke drugi najveći javni dug u Europsku uniji, oko 132 posto BDP-a.
 Prethodna je talijanska vlada proljetos je u svom programu predviđala deficit od 1,6 posto BDP-a u ovoj godini, koji bi u 2019. trebao biti prepolovljen.
 Premda je ukupni deficit od 2,4 posto BDP-a ispod gornje propisane granice od tri posto u EU, prema aktualnom prijedlogu vlade talijanski će strukturni deficit rasti zajedno s onim ukupnim, što je protivno pravilima EU-a.
  Europska komisija u ovom slučaju prvi je put u povijesti iskoristila svoje ovlasti i odbacila prijedlog proračuna jedne zemlje članice eurozone. Tu je ovlast dobila 2013. godine u okviru napora za rješavanje financijske i dužničke krize u eurozoni.