Keller i Eickhout, međutim, s obzirom na način izbora predsjednika Europske komisije teško mogu očekivati da će netko od njih postati čelnik tog tijela EU-a.
"Šanse da spitzenkandidat Zelenih postane novi predsjednik Europske komisije su male i to se vjerojatno neće dogoditi, ali je to izvrsna prilika da se, kroz debate koje će moći pratiti milijuni građana Europske unije, predstavi misija i vizija Zelenih - održivi razvoj i očuvanje Europske unije, ravnopravnost žena i muškaraca, zaštita manjina…“, istaknuo je za Hinu hrvatski eurozastupnik Zelenih Davor Škrlec.
Specifičnost Zelenih je što će u kampanju za europske izbore ući s jednim spitzenkandidatom i jednom spitzenkandidatkinjom.
Zastupnici koji će tražiti povjerenje Kluba zastupnika Zelenih su supredsjednica Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza u EP-u, Ska Keller, članica belgijskog Senata i belgijskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, Petra de Sutter i nizozemski zastupnik koji je već devet godina u EP-u, Bas Eickhout.
Bas Eickhout zastupnik je Europskog parlamenta od 2009. godine. U središtu njegova političkog djelovanja su borba protiv klimatskih promjena i stvaranje socijalne Europe, a upozorava na jačanje protueuropskih snaga u EP-u.
"Ne smijemo upasti u zamku onih koji žele usmjeriti kampanju na za ili protiv Europe, na izbor između Emmanuela Macrona i Viktora Orbana. Nemamo drugog izbora nego obraniti sadašnju Europsku uniju“, poručuje Eickhout na službenoj stranici nacionalne stranke GroenLinks.
Njemačka zastupnica Ska Keller po drugi put se kandidirala za spitzenkandidatkinju Zelenih. Keller želi pokrenuti rasprave o Europi koja želi smanjiti utjecaj radikalne desnice te Europi koja treba promjenu na ekološkoj, socijalnoj i demokratskoj razini, a posljednjih mjeseci je govorila i o potrebi transnacionalnih lista na europskim izborima.
"Potrebne su nam europske liste. One će omogućiti da se zastupnici Europskog parlamenta više usredotoče na europski interes, a manje na nacionalni.“
Po završetku izbora vodećeg spitzenkandidata ili spitzenkandidatkinju predlaže Vijeće EU-a, pri čemu prednost ima kandidat političke grupacije koja osvoji najviše glasova na izborima, što je shema koja najviše i jedino odgovara pučanima i socijaldemokratima jer su brojčano najjače političke skupine u Europskom parlamentu.
Način izbora tzv. spitzenkandidata prvi put je "isproban“ na izborima 2014. godine, a hrvatski eurozastupnik Davor Škrlec smatra da je potrebno početi razmišljati o promjeni načina izbora.
"Građani se trebaju uključiti u izbor predsjednika Europske komisije. Ako već idemo na to da se određene osobe promoviraju kao potencijalni predsjednici Europske komisije, onda bi građani trebali moći i zaokružiti njihovo ime na listićima“, rekao je Škrlec.
Škrlec kaže da je potrebno učiniti izbore "više europskima, a manje nacionalnima“.
"Izbori za Europski parlament u protivnom izgledaju kao lakmus papir za lokalne ili parlamentarne izbore", dodao je.
Govoreći o predviđanjima ishoda europskih izbora, Škrlec je podsjetio koje kriterije politička grupacija Zelenih mora ostvariti da bi se zadržala ili formirala u Europskom parlamentu.
"Potrebno je imati zastupnike iz sedam zemalja članica i treba ih biti najmanje 30.“
Iako očekuje promjene u sastavu Europskog parlamenta, smatra da one neće biti značajne.
"Rezultati izbora u zemljama članicama u posljednjih godinu dana na neki način su signalizirali kakvo je razmišljanje građana o provođenju određenih politika pa smo mogli vidjeti da su stranke krajnje desnice, ali i ljevice ojačale, ali ne u tom postotku da bi mogle participirati u vlasti i postići nešto značajno."
Zeleni bi, prema analizi Reutersa, trebali ostati podjednako zastupljeni i nakon europskih izbora u svibnju 2019.
Reutersova analiza temelji se na anketama u 27 članica EU-a ili posljednjim izbornim rezultatima, pri čemu su, gdje god je bilo moguće, korišteni rezultati ispitivanja javnog mišljenja. Rezultate je prikupio Europski parlament pri praćenju nacionalnih političkih trendova.
Prema posljednjim anketama Zeleni tako osvajaju 23 od 96 njemačkih zastupničkih mjesta. U sadašnjem sastavu Europskog parlamenta imaju 52 zastupnika, dok se predviđa da će ih u novom sastavu, smanjenom s 751 na 705 zastupnika uslijed odlaska Ujedinjenog Kraljevstva, ukupno biti 48.
"Vjerojatno će ojačati Nizozemska, Belgija, Njemačka, dok bi Francuska mogla zadržati sadašnjih šest zastupnika, ali će nastati preraspodjela u istočnom bloku. Može se lako dogoditi da nestanu Slovenija i Hrvatska i oslabi Mađarska, ali se možda pojavi Poljska", predviđa Škrlec.
Hrvatska je na posljednjim izborima 2014. dobila zelenog zastupnika zahvaljujući rezultatu Održivog razvoja Hrvatske - ORaH-a, no zastupnik Škrlec poručuje da slične rezultate ne trebamo očekivati i sljedeće godine.
"S obzirom na trenutnu političku situaciju, teško da će neka zelena opcija u Hrvatskoj proizvesti zastupnika Zelenih, osim ako se u skoro vrijeme ne pojavi zeleni lider", istaknuo je Škrlec.
Zeleni će odluku o spitzenkandidatima donijeti na kongresu u Berlinu koji će se održati od 23. do 25. studenog.
Pučani su 8. studenog na kongresu u Helsinkiju izabrali predsjednika Kluba zastupnika EPP-a Manfreda Webera za svog spitzenkandidata. Uvjerljivo je s 492 dobivena glasa nadmašio protukandidata, bivšeg finskog premijera Alexandera Stubba, koji je prikupio 127 glasova.
Povjerenje Socijalista će tražiti prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans na kongresu u Lisabonu 7. i 8. prosinca, nakon što je jedini protukandidat, potpredsjednik Europske komisije Maroš Ševčovič odlučio odustati od utrke za vodećeg kandidata europskih socijalista.
Europski konzervativci i reformisti (ECR), trenutno po veličini treći klub u Europskom parlamentu, izabrali su u studenom za svog vodećeg kandidata češkog zastupnika Jana Zahradila.