Zahvaljujući Institutu Ruđera Boškovića (IRB) Zagreb je ovaj tjedan bio središte fuzijskih događanja, a na tom sastanku razmotrena je i situacija vezana uz Brexit, odnosno uz političke preduvjete koje je potrebno ispuniti zbog Brexita kako bi se do 2024. mogao koristiti najveći fuzijski reaktor JET smješten u Ujedinjenom Kraljevstvu (UK), priopćio je u petak Ured za odnose s javnošću IRB-a.
Sastanak konzorcija EUROfusion okupio je u srijedu i četvrtak u Zagrebu vrhunske europske fuzijske stručnjake, predstavnike Europske komisije (EK), vodećih instituta i ministarstava znanosti svih članica Europske unije (EU) te Švicarske i Ukrajine.
Nove smjernice uzele su u obzir izgradnju ITER-a i početak izgradnje fuzijske elektrane DEMO
Kako je istaknuto, usvojene nove smjernicama uzele su u obzir izgradnju fuzijskog reaktora ITER do 2025. i početak gradnje fuzijske elektrane DEMO 2035.
Brexit je pak bio posebna i jedna od najvažnijih tema jer je u Centru za fuzijsku energiju u Culhamu (UK) smješten najveći fuzijski reaktor JET s kojim upravlja EU, a na tom fuzijskom reaktoru nužno je do 2024. provesti pripremna testiranja režima rada za deset puta veći reaktor ITER.
ITER - Međunarodni termonuklearni fuzijski eksperimentalni reaktor, najveći je međunarodni znanstveni projekt današnjice, vrijedan 15 milijarda eura, a na njemu surađuju EU, Kina, Japan, Južna Koreja, Indija, Rusija i SAD. Cilj ITER-a je dobiti kontroliranu fuziju na industrijskoj skali, odnosno proizvesti 500 MW snage iz fuzije, uz uloženih 50 MW snage na grijanje i pogon uređaja. S obzirom na veličinu i važnost uređaja ITER, istaknuto je, nužna je njegova detaljna priprema, na kojoj radi konzorcij EUROfusion.
Navode se i riječi voditelja fuzijskoga programa u Republici Hrvatskoj dr. sc. Tončija Tadića da je svim članicama konzorcija EUROfusion stalo da JET neometano radi do 2024. kako bi se omogućila što bolja priprema za ITER.
Tadić je objasnio da je jedan od ključnih preduvjeta za to sklapanje sporazuma UK-a s EU-om o ostanku u Euratomu i to u statusu kakvoga već ima Švicarska. Drugi ključni preduvjet je da UK sudjeluje u novom okvirnom programu EU za istraživanje i inovacije za razdoblje 2021. - 2027. (Obzor Europa - Horizon-Europe) kao punopravni član, plaćajući sve doprinose Uniji za znanost, iako će biti izvan EU-a. Tako, naime, danas radi Švicarska, a treći uvjet je da Uprava ITER-a zaključi da joj je sve to potrebno.
Članice EUROfusiona snažno poduprle izgradnju DONES-a, dokumentacija treba biti gotova do kraja 2020.
IRB-ovi znanstvenici su kolegama iz drugih članica EU predstavio hrvatski fuzijski program. Primjerice, prva detaljna analiza prašine koja se stvara u fuzijskom reaktoru u uvjetima kao na ITER-u obavljena je u sklopu EUROfusiona na IRB-u. Također, na IRB-u postoji jedna od samo četiri komore za simuliranje oštećenja materijala uzrokovanoga fuzijskim neutronima pomoću dva snopa iona. Takvu komoru na IRB-u financirao je EUROfusion.
Štoviše, EUROfuison će nastaviti financirati rad ove komore čitavo sljedeće desetljeće. IRB sudjeluje i u analizama površina izloženih plazmi, dok Institut za fiziku (IFS) u Zagrebu vodi za EUROfusion istraživanja magnetskih svojstava fuzijskih materijala, a splitski FESB u EUROfusionu ima važno mjesto u matematičkom modeliranju procesa u fuzijskim reaktorima.
Po riječima dr. Tadića, ono što je izuzetno važno za Hrvatsku jest da su sve članice EUROfusiona dale snažnu potporu Španjolskoj i Hrvatskoj da se u izgradnju DONES-a krene u što kraćem vremenskom roku pa tako Hrvatska i Španjolska imaju pune ruke posla u pripremi dokumentacije za gradnju DONES-a prema zahtjevima Europskoga foruma za stratešku znanstvenu infrastrukturu (ESFRI). Dokumentacija mora biti gotova do kraja 2020. ali, objasnio je Tadić, Hrvatska neće imati dodatni troška jer izradu ove dokumentacije u potpunosti financira Euratom.
DONES (DEMO Oriented Neutron Source) ključan je uređaj za razvoj fuzije, vrijedan oko 550 milijuna eura i drugi po značenju u fuzijskom programu EU.