Domaćin sastanka je Institut Ruđera Boškovića (IRB), a na njemu sudjeluju Tony Donné, direktor EUROfusiona, predstavnici vodećih instituta i ministarstava znanosti svih članica EU, te iz Švicarske i Ukrajine, uz predstavnike Europske komisije (EK).
U konzorciju su sve članice EU, pa tako i Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) koje se sprema za izlazak iz ove europske integracije, tako da je brexit i jedna od tema zagrebačkoga sastanka.
Zajednički konzorcij za razvoj energije fuzije – EUROfusion osnovali su 2014. EK i Europske fuzijske istraživačke jedinice u sklopu Okvirnoga programa za istraživanje i inovacije - "Obzor 2020" (HORIZON 2020), a u konzorciju je i Hrvatska zahvaljujući IRB-u i znanstvenicima okupljenim u Hrvatskoj fuzijskoj istraživačkoj jedinici (CRU).
EUROfusion upravlja europskim istraživačkim aktivnostima u području fuzije u ime Euratoma - Europske zajednice za atomsku energiju, a cilj mu je osigurati bitan napredak na putu realizacije energije fuzije.
Donné: U središtu pripreme za novi Okvirni program EU; Chapman: Brexit ne bio trebao promijeniti suradnju
Direktor Tony Donné izjavio je kako su u središtu sastanka u Zagrebu pripreme EUROfusiona za novi Okvirni program EU za istraživanje i inovacije za razdoblje 2021. - 2027. (Obzor Europa), odnosno elementi koje će se iznjedriti u raspravi, a važni su za konzorcij. Polazište za raspravu su, kako je rekao Donné, nedavno donesene smjernice (Roadmap) u kojima su naznačene glavne teme, među kojima je i ona vrlo važna za Hrvatsku - uređaj DONES koji se, smatra, mora izgraditi što je prije moguće.
DONES (DEMO Oriented Neutron Source) ključan je uređaj za razvoj fuzije, nuklearnoga procesa koji se zbiva na Suncu i ostalim zvijezdama. Vrijedan je oko 550 milijuna eura i drugi je uređaj po veličini i značenju u nuklearnome programu EU, odmah iza ITER-a (Međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktor), najvećega međunarodnog znanstvenog projekta današnjice, na kojem zajednički surađuju EU, Kina, Japan, Južna Koreja, Indija, Rusija i Sjedinjene Američke Države.
To je, dodao je, važno i za DEMO - prvu fuzijsku elektranu koja bi trebala biti dovršena do 2035. a za koju su, objasnio je, potrebni napredniji materijali od postojećih te ih treba napraviti.
Druga važna tema razgovora je fuzijski reaktor JET - smješten u Culham Centru za fuzijsku energiju u Oxfordshireu u UK kojim upravlja EU a to je tema koju, ustvrdio je Donné, u kontekstu brexita, moramo ozbiljno razmotriti. Pri tomu, ocijenio je, činimo sve što je moguće da britanski znanstvenici ostanu u programu, ali naravno razgovarat će se i o puno jednostavnijim temama koje su također dio našega svakodnevnog posla.
Ovo je, istaknuo je, ipak prvi sastanak konzorcija na kojemu se nastoji sagledati širi kontekst i dugoročniji planovi.
Glavni izvršni direktor Culham Centra za fuzijsku energiju Ian Chapman rekao je kako je neosporno važna suradnja i sudjelovanje Velike Britanije u ovome konzorciju. Dodao je kako znanstvenici toga centra dobro surađuju s kolegama iz Hrvatske te podsjetio kako su pomogli i da Hrvatska uđe u konzorcij.
Istaknuo je da su svjesni situacije vezane uz brexit te da su njihova nastojanja usmjerena na to da postignu sporazum koji bi im omogućio onu poziciju koju ima Švicarska u odnosu s EU.
Chapman, kako je rekao, ne vidi razlog da bi brexit promijenio dosadašnju uspješnu suradnju unutar konzorcija.
Tadić: Hrvatska se dobro pozicionirala u EUROfusionu
Koordinator Hrvatske fuzijske istraživačke jedinice (CRU) dr. Tonči Tadić, objasnio je da Hrvatska sudjeluje u nekoliko dosta važnih radnih projekata EUROfusiona, od kojih je jedan analiza fuzijske prašine koja se provodi na Ruđeru, a bitna je za licenciranje ITER-a - najvećega svjetskog i najnaprednijeg eksperimentalnog tokamak nuklearnog fuzijskog reaktora koji se trenutačno gradi u mjestu Cadarache na jugu Francuske.
IRB je, rekao je Tadić, i referentni laboratorij za istraživanje oštećenja površina na plazmi. Na Ruđeru je, dodao je, i jedna komora, od samo četiri europske komore, za simuliranje oštećenja materijala uzrokovanog fuzijskim neutronima pomoću dva snopa iona koju financira baš EUROfusion. Ta komora, izjavio je Tadić, odabrana je za financiranje i u idućem desetljeću.
Također, istaknuo je Tadić, Hrvatska ima dosta važnu ulogu u matematičkome modeliranju magnetskih polja i plazme u fuzijskim reaktorima čime se bave kolege s Fakulteta elektrotehnike i računarstva na Sveučilištu u Splitu, a Institut za fiziku predvodi istraživanje magnetskih svojstava fuzijskih materijala
To pak znači, ocijenio je, da se Hrvatska u konzorciju od njegova osnivanja 2014. dobro pozicionirala. Ipak, dodao je, najvažnije pozicioniranje bilo je što smo u zadnjem krugu, uz Španjolsku, bili kandidati za izgradnju uređaja DONES-a. Podsjetio je da je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u lipnju ove godine u Madridu potpisala Memorandum o razumijevanju o suradnji na istraživanjima fuzije između Hrvatske i Španjolske kojim se formalizira suradnja dvaju vodećih znanstvenoistraživačkih instituta - s hrvatske strane IRB-a, a sa španjolske instituta CIEMAT-a, koji sudjeluju u dizajniranju DONES-a.
Izrazio je zadovoljstvo što je upravo DONES "ušao na ESFRI Roadmap (Europski forum za stratešku znanstvenu infrastrukturu) što olakšava dobivanje projekata financiranih iz strukturnih fondova za gradnju DONES-a". DONES će s 25 posto financirati europska agencija za fuziju - Fuzija za energiju.
Tadić je istaknuo je kako je cilj da Hrvatska sagradi što je više moguće znanstvenih, elektroničkih i mehaničkih komponenti za DONES, odnosno sve ono što se može proizvesti i testirati u Hrvatskoj i posuditi Španjolskoj na 50 godina.
Komentirajući izjavu direktora EUROfusiona da treba ubrzati radove na DONES-u, Tadić je objasnio da proces izgradnje DONES-a traje između osam do deset godina, pa je jasno da ga treba ubrzati zbog završetka izgradnje ITER-a.
EU je, naime, zadužila EUROfusion da provede sva znanstvena istraživanja nužna za uspješan rad ITER-a i elektrane DEMO, a program istraživanja sadržan je u Fusion Roadmapu.