Hrvatska nije bila uključena u osmišljavanje najbolje metodologije za istraživanje o kvaliteti proizvoda na europskoj razini, ali se u kolovozu priključila u nastavku istraživanja koje provodi Europska komisija.
Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan (S&D) to pozdravlja, ali i poziva na ozbiljno pristupanje toj temi.
Želi da se hrvatska vlada uključi u istraživanje i da snažno zastupa interese svojih građana kada se o toj temi govori u europskim institucijama.
"Kao što sam već bezbroj puta ponovila, ovo je veliko i važno političko pitanje, koje govori o tome kako multinacionalne kompanije doživljavaju potrošače u jednom dijelu Europe, u jednom dijelu zajedničkog europskog tržišta koje ne poznaje granice kada je u pitanju carina, slobodno kretanje ljudi i roba, ali koje očito postoje kada je u pitanju plasman lošijih proizvoda."
U istraživanje je zasad uvršteno samo dvadesetak proizvoda, na što su se požalile i potrošačke udruge, ali konačan popis nije završen.
"Kada usporedite da sam ja sama imala 25 proizvoda u istraživanju, stvarno je premalo. Metodologija kojom su se poslužili pokazala je manjkavosti. Išli su u osam različitih država članica, slikali su deklaracije, pokušali su naći proizvode koji bi se mogli uspoređivati, što je jako malo", napomenula je Borzan, dodavši da je upućen poziv zemljama članicama da pojačaju popis.
U Europskom parlamentu u četvrtak je izglasano izvješće o različitoj kvaliteti istih proizvoda na jedinstvenom tržištu, u što se osim hrane i pića ubrajaju još kozmetika i higijenske potrepštine. Borzan je istaknula da se najveća borba vodila oko amandmana kojim se tražilo da se u aneks Direktive o nepoštenoj trgovačkoj praksi uvrsti različita kvaliteta proizvoda u zemljama istočne i zapadne Europe. Otpor su u prvom redu pružali europski pučani, dio konzervativaca i liberala.
Osvrnula se i na istup njemačkog zastupnika Andreasa Schwaba (EPP) koji smatra da će predložene izmjene naštetiti industriji i da nema potrebe za njima. Borzan je zato podsjetila na rezultate istraživanja koje je provela s Hrvatskom agencijom za hranu, pri čemu je dokazana različita kvaliteta proizvoda na istoku i zapadu Europske unije.
"Mi dobivamo skuplje proizvode, a slabije kvalitete", poručila je Borzan.
Naglasila je kako cilj osigurati jednako kvalitetnu i zdravu hranu u svim zemljama članicama Europske unije.
"Ne stvara se jedinstveni europski ukus. Proizvodi mogu imati manje razlike u smislu lokalnih preferencija stanovništva i korištenja lokalnih proizvoda, što mi čak smatramo i poželjnim, ali ne smiju biti lošiji u smislu da se nama daju nekakvi aditivi umjesto kvalitetnih supstanci ili da nam se daju nekakve druge jeftinije sirovine."
Izvješće kojim se traži rješenje u obliku promjene zakonskih regulativa, što će omogućiti jednako tretiranje svih građana Europske unije, u četvrtak su podržala 464 zastupnika EP-a, protiv ih je bilo 69, a suzdržanih 17.