Avrampoulos je u četvrtak predstavio prijedlog jačanja Europske granične i obalne straže nakon što je o tome u srijedu govorio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svom govoru o stanju Unije.
Prema prijedlogu, Europska granična i obalna straža trebala bi imati stalne snage s 10.000 pripadnika operativnog osoblja do 2020. Agencija će se oslanjati na vlastito osoblje i opremu, među ostalim plovila, zrakoplove i vozila.
Pripadnici Europske granične i obalne straže moći će provoditi zadaće za koje su potrebne izvršne ovlasti (provjera identiteta, odobravanje ili odbijanje ulaska na vanjskim granicama, presretanje osoba na granici itd.) kako bi se osigurala njihova puna operativnost.
Avrampoulos je istaknuo da samo jača i ujedinjena Europa može učinkovito odgovoriti na problem migracija, a ne njezine zemlje članice pojedinačno. "To međutim ne znači da bi Europska unija trebala zamijeniti ili preuzeti nadležnost i odgovornost zemalja članica", rekao je Avrampoulos.
"Kao što je rekao predsjednik Juncker, europska suverenost proizlazi iz nacionalne suverenosti zemalja članica i ne zamjenjuje je. Naprotiv - mi želimo da sve zemlje članice preuzmu svoju odgovornost i želimo im još više pomagati u tome", rekao je Avramopoulos objašnjavajući razloge zašto Komisija predlaže da se Europskog graničnoj i obalnoj straži dade znatno stroži mandat.
Takav mandat će joj omogućiti da pruža stalnu i vjerodostojnu potporu zemljama članicama u zaštiti vanjskih granica EU-a, gdjegod i kadgod bude potrebno", dodao je.
Ojačana europska granična i obalna straža ne bi djelovala neovisno nego uz puno poštovanje suverenosti i odgovornosti država članica, navodi Komisija
Juncker je u lipnju prije izvanrednog summita o migracijama najavio zakonodavni prijedlog koji će omogućiti preobrazbu obalne i granične straže u pravu graničnu policiju Europske unije s vlastom nadležnošću za zaštitu vanjskih granica. Međutim, u prijedlogu koji je Komisija objavila nije se išlo tako daleko.
Agencija će, prema prijedlogu, imati veću ulogu u postupku vraćanja državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u EU-u, pribavljanjem putnih isprava i pripremanjem odluka o vraćanju za nacionalna tijela koja će i dalje biti nadležna za njihovo donošenje.
Agencija će u dogovoru s trećim zemljama moći raspoređivati svoje pripadnike i izvan EU-a i pokretati zajedničke operacije.
Drugi prijedlog Komisije odnosi se na uspostavu Europske agencije za azil, po kojem bi postojeći Europski ured za azil (EASO) postao prava Europska agencija za azil s jačim mandatom kako bi još pomagala zemljama članicama, u suočavanju s migracijskim pritscima, između ostaloga, i hitnim slanjem stručnjaka za azil.
Komisija ističe da će zemlje članice imati zadnju riječ i kada je pitanju Europska agencija za azil.
O tim prijedlozima će se razgovorati na neformalnom summitu EU-a sljedeći tjedan u Salzburgu.