"Članak 259 ne nalaže Europskoj komisiji zakonsku obvezu da objavi svoje izvješće. U prethodnih osam takvih slučajeva, Komisija je samo u četiri objavila izvješće. Ostajemo pri našoj već poznatoj poziciji da rješenje treba pronaći u našim dvjema članicama i Europska komisija ostaje spremna pomoći u tome", izjavio je glasnogovornik Komisije Margiritis Schinas.
Slovenija je u ožujku pisala Europskoj komisiji s prijedlogom pokretanja tužbe protiv Hrvatske zbog nepoštivanja arbitražne odluke o granici nadajući se da će imati Komisiju na svojoj strani u namjeravanoj tužbi zbog nepoštivanja arbitražne odluke o granici i odgovoriti na taj prijedlog.
Schinas je izrijekom potvrdio da Komisija neće izići sa svojim mišljenjem.
"Ako pročitate članak 259 - on ne nalaže pravnu obvezu niti pravno obvezujući rok. Postoji više opcija, jedna je da Komisija iziđe s izvješćem, a druga da ne iziđe. Činjenica da razdoblje u kojem možemo reagirati istječe danas, jasno pokazuje da Komisija neće izići s izvješćem", rekao je Schinas.
"Postupak predviđen člankom 259 Ugovora EU-a predviđa traženje prijateljskog rješenja", kaže Schinas, dodajući da će Komisija nastaviti djelovati "kao pošteni posrednik" kako bi se došlo "do takvog prijateljskog rješenja".
Na upit da komentira špekulacije da je pravna služba Europske komisije dala djelomično za pravo Sloveniji, Schinas je rekao da ne komentira interne rasprave te da je o tom pitanju vođena rasprava na temelju usmene prezentacije komisijine pravne službe u srpnju prošle godine. Prema tim nagađanjima pravna služba Europske komisije navodno je dala djelomično pravo Sloveniji da ima elemenata kršenja europskog prava u području ribarstva i schengenskog zakona.
"Ne komentiram interne dokumente naših službi, jer ih ima jako puno. Ono što mogu reći jest, kada je kolegij povjerenika o tome zadnji put razgovorao, mislim da je to bilo u srpnju prošle godine, da je to bilo prema usmenoj prezentaciji naše pravne službe koja je postavila parametre za članak 259, u okviru kojeg još uvijek razgovaramo u smislu da je arbitražni postupak još uvijek jedini okvir u kojem mislimo da možemo pomoći. Ali moram reći da je odgovornost za iznalaženje prijateljskog rješenja na državama članicama", rekao je Schinas.
Slovenija je 16. ožujka predala pismo Europskom komisiji s prijedlogom pokretanja tužbe protiv Hrvatske zbog nepoštivanja arbitražne odluke o granici te najavila da namjerava tužiti Hrvatsku na temelju članka 259 zbog nepoštivanja arbitražne odluke o granici. Prema proceduri, prije nego što jedna država članica pokrene postupak protiv druge članice prvo se mora obratiti Europskoj komisiji s takvim prijedlogom. Komisija ima tri mjeseca za odgovor na taj prijedlog. Komisija može prihvatiti prijedlog i onda ona preuzima tužbu, a ako ne prihvati prijedlog ili uopće ne odgovori, država članica koja tuži može sama podnijeti tužbu pred Sudom EU-a. Komisija može u izradi svoga stajališta pozvati obje strane da se očituju o pitanju spora.
Hrvatska je poslala 17. travnja pisano očitovanje Europskoj komisiji u kojemu odbacuje pritužbe Slovenije da krši pravo EU-a jer nije priznala niti provela arbitražnu odluku.
Hrvatski je sabor u srpnju 2015. jednoglasno donio zaključak kojim obvezuje hrvatsku vladu na pokretanje postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži između vlade Republike Hrvatske i vlade Republike Slovenije, smatrajući da je proces arbitraže nepovratno kontaminiran djelovanjem slovenske strane.
Jedanaest mjeseci kasnije, u lipnju 2016. Arbitražni sud je utvrdio da je Slovenija povrijedila odredbe Sporazuma o arbitraži, ali je istodobno zaključio da Sporazum o arbitraži ostaje na snazi.
Arbitražni sud je 29. lipnja 2017. objavio svoj pravorijek kojim je većinu Savudrijske vale dodijelio Sloveniji te joj omogućio pravo prolaska na otvoreno more, ali ne teritorijalni dodir s otvorenim morem kako je očekivala. Nakon što je Hrvatska ustrajala u tome da ne priznaje odluku arbitražnog suda, Slovenija se odlučila na tužbu po članku 259 Ugovora o EU-u.
Sredinom travnja ove godine, predsjedniku Suda EU-a, čiji je sjedište u Luxembourgu, Koen Lenaerts izrazio je sumnju u pravni put koji je izabrala Slovenija.
Lenaerts je rekao da bi bilo primjerenije da se granični prijepor riješi na drugi način, tako da obje države sporazumno pred sud EU-a iznesu taj slučaj, što je predviđeno člankom 273.