Proširenje Unije bilo je jedan od prioriteta bugarskog predsjedanja u prvoj polovici ove godine. Hrvatska, najmlađa članica Unije, vodit će blok 28 europskih država u prvih šest mjeseci 2020.
U Sofiji je prošli tjedan održan summit EU-a i šest zemalja zapadnog Balkana koji je nakon 15 godina ponovo visoko na dnevni red Unije stavio temu proširenja.
"To je bila izvrsna poruka susjednim državama da nastave s reformama i poticaj Uniji da pomognemo te procese, posebno u pogledu povezivanja infrastrukture", rekao je Plenković na konferenciji za novinare.
Borisov je istaknuo da je Balkan suočen s "brojnim teškim situacijama": BiH gdje "razne druge države imaju veliki utjecaj", problem Kosova i spor oko imena između Makedonije i Grčke koji blokira put Skopja u EU i NATO.
"Oni se moraju nastaviti rješavati i Hrvatska će sigurno puno pridonijeti jer bez potpore Hrvatske ne možemo dalje", rekao je bugarski premijer.
Ulazak u eurozonu i Schengenski prostor slobodnog kretanja ljudi i roba zajednička je ambicija Hrvatske i Bugarske, koje su partneri i u NATO savezu.
Plenković je rekao da je cilj Hrvatske 2019. završiti tehničke pripreme za Schengen i potom čekati političku odluku za pristupanje asocijaciji, posebno važnoj za kontrolu europskih vanjskih granica od ilegalnih migracija.
Summit EU-a i zapadnog Balkana u Sofiji bio je prvi takav sastanak nakon 15 godina jer je zadnji održan 2003. u Solunu. EU je potvrdila europsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana, ali bez konkretnih obećanja o pristupanju.
No, istaknula je spremnost za povećenje investicija radi bolje povezanosti te regije s EU-om i međusobnog povezivanja susjednih zemalja.