Konferenciju je organizirao hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula koji je tom prilikom istaknuo kako Hrvatska geopolitičkim položajem mora pridonositi sigurnosti te joj je mjesto u Schengenu. „To bi zaokružilo naše članstvo u EU-u i omogućilo nam dobiti najviše iz članstva. Vrijeme je izrazitih pritisaka na Schengen, a zbog migracija i terorizma mnogi preispituju održivost Schengena. Hrvatska mora ispuniti tehničke uvjete, ali i politički uvjeriti Europsko vijeće da čim prije bude dio tog prostora“, rekao je Picula, dodavši kako je 120 milijuna eura za očuvanje vanjske granice dobro uložen novac.
„Moramo ispuniti 96 preporuka do konca mandata ove Komisije, jer je predsjednik (Jean-Claude) Juncker jasno rekao da Hrvatsku treba primiti čim ispuni tehničke uvjete. Trebat će naravno uvjeriti i one koji imaju političke, čak i bilateralne rezerve prema našem članstvu, ali to ne smije biti bilateralno pitanje, već zajednički europski odgovor“, smatra Picula.
Povjerenik Europske Komisije za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos u video poruci istaknuo je kako privremene kontrole na granici, koje je uvelo šest država članica EU, moraju biti privremene, a ne smiju biti trajne.
„Potrebno je međusobno povjerenje, jer moramo Europu ostaviti otvorenom. Moramo ostvariti ravnotežu mobilnosti i sigurnosti. Rumunjska i Bugarska u Schengen trebaju ući odmah, a Hrvatska čim ispuni tehničke uvjete“, rekao je Avramopoulos.
Potpredsjednik EP LIBE odbora i predsjednik Stranke europskih socijalista Sergei Stanišev ocijenio je skandaloznom političku blokadu Bugarske i Rumunjske, koje su prije sedam godina ispunile tehničke uvjete za pristup schengenskoj zoni.
"Skandalozno je da Europsko vijeće i dalje politički blokira taj pristup. Za bolju Uniju treba nam kompromis, a događaju se podjele. Nismo ušli u EU da bi se ona raspala“, istaknuo je Stanišev.
Zamjenik glavnog direktora Opće uprave Europske komisije za unutarnje poslove Simon Mordue izjavio je kako bi idući tjedan trebala biti prihvaćena 'nova generacija upravljanja granicom', kojim će proračun porasti s 13 na 35 milijuna eura.
„Stav Europske komisije je jasan: još 2011. su Bugarska i Rumunjska pozitivno ocijenjeni i pozvali smo Europsko vijeće da da svoju ocjenu“, ustvrdio je Mordue.
Državni tajnik u rumunjskom Ministarstvu unutarnjih poslova Daniel Robert Marin istaknuo je kako nedostaci u upravljanju granicama utječu na svakodnevni život građana.
„Naš je prioritet osigurati granice suvremenim instrumentima i suradnjom, kao i modernizacijom infrastrukture. Rumunjska je kao čimbenik stabilnosti u EU-u ostvarila značajna ulaganja u tom smislu, ne samo sredstvima iz EU fondova, već i iz svog proračuna“, rekao je Marin.
Zamjenik bugarskog ministra unutarnjih poslova Krasimir Cipov izjavio je kako EU treba odgovoriti izazovima migracijske krize i terorizma, ali i obnoviti schengenski prostor kako je predložen.
„Jesmo li sretni trenutnim stanjem? Nismo. Sigurnost EU-a ovisi o sigurnosti vanjskih granica. Bugarska se u tom smislu pokazala kao ravnopravan partner“, istaknuo je Cipov.
Zastupnica u Europskom parlamentu i bivša ministrica unutarnjih poslova i obrane Francuske Michèle Alliot-Marie istaknula je kako su EU i schengenski sustav u krizi, a populisti propituju same temelje Unije.
„Migracije i terorizam nisu propust Schengena, ali građani imaju osjećaj da nije ostvario sigurnost. Premalo se govori o dobrobiti Schengena. Često se postavlja pitanje treba li Schengen poboljšati ili ukinuti. On mora uključiti sve države članice EU“, smatra Alliot-Marie.
Predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora Ranko Ostojić rekao je kako trenutno stanje na granicama 'više nije Europska unija'.
„Nema ništa od solidarnosti, a ima puno sebičnosti“, kazao je Ostojić.
Potpredsjednik Europskog parlamenta Ioan Mircea Pascu istaknuo je kako je Schengen prvenstveno stvoren kako bi osigurao funkcioniranje jednog tržišta, a da na terorizam treba odgovoriti borbom protiv radikalizacije, a ne ukidanjem Schengena.
Posebni savjetnik ministra unutarnjih poslova u vladi RH Filip Dragović izjavio je kako je prelazak granica, iako je u fokusu javnosti, samo mali dio Schengena.
„Ako se Schengen ruši, sva druga njegova postignuća dovest će se u pitanje, posebno u sigurnosnom sustavu. Nisam za to da se vojske vrate na granice, što je danas trend u svijetu. U 22 godine u Mediteranu se utopilo 22 tisuće ljudi. Treba nam jasnije određenje migracijskih politika“, istaknuo je Dragović.
Istraživačica u Centru za europske studije u Bruxellesu Lina Vosyliute izjavila je kako schengenski i dublinski sustav ne mogu ići jedan bez drugoga.
„Čak i da se Schengen raspadne, zemlje bi morale primati izbjeglice, a terorizam bi ostao. Potrebna je reforma dublinskog sustava, a pitanje je trebamo li fleksibilniji Schengen? Trenutne mjere nisu u duhu Schengena“, rekla je Vosyliute, dok je potpredsjednik Strategikon policy instituta Eugen Valeriu Popa izjavio kako iz Bruxellesa nema jasne slike o budućnosti Schengena.
„Izazovi se trebaju rješavati pouzdanim alatima ili će nam opet pokucati na vrata“, rekao je Popa.