Santos je predsjednik Kolumbije od 2010., a u kolovozu stupa s dužnosti nakon dva mandata. Njegova vlada je 2016. postigla mirovni sporazum s marksističkom gerilskom skupinom FARC, osnovane 1964., čime je završeno pet desetljeća sukoba u kojima je živote izgubilo više od 200 tisuća ljudi, dok je 7 milijuna izbjeglo iz svojih domova. Santos je zbog toga iste godine nagrađen Nobelovom nagradom za mir.
U srijedu je gostovao na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta kako bi upoznao zastupnike s napretkom u Kolumbiji i zahvalio EU-u na pomoći, postavšti time prvi vođa Latinske Amerike koji se obratio tom domu u zadnjih 6 godina. Santos je prošli tjedan najavio da će se njegova država idući tjedan i službeno pridružiti NATO savezu.
Kolumbija je u nedjelju glasovala u prvom krugu predsjedničkih izbora, a Santos je naglasio kako je to prvi put da su se održali bez prijetnji i nasilja.
Izbore je pratilo višestranačko povjerenstvo Europskog parlamenta, kao i misija stručnjaka Europske unije koji su se uvjerili u njihovu ispravnost.
„To su najsigurniji i najtransparentniji izbori, s najviše promatrača i najvećom zabilježenom izlaznošću u povijesti Kolumbije”, naglasio je Nobelovac, dodavši kako o postignutom miru mnogo govori podatak da je na izborima glasaio i čelnik FARC-a.
Istaknuo je kako su se po prvi put političke rasprave vodile o temama poput ekonomije, zdravstva, i obrazovanja, umjesto o nasilju.
„Taj proces je nepovratan jer se nitko ne želi vratiti u one strahote rata”, poručio je Santos i zahvalio Europskoj uniji na potporu mirovnom procesu.
„Europa je bila najveći saveznik Kolumbije. Hvala vam!”.
Dijametralno suprotni kandidati
Od usvajanja mirovnog sporazuma do danas amnestirano je više od 7 tisuća pripadnika gerile koja je u zamjenu predala svoje oružje. Mirovni pregovori s vladom započeli su 2012., održavani su na Kubi i trajali su četiri godine.
Kolumbijci na referendumu nisu prihvatili konačni sporazum, no mjesec dana kasnije je kongres odobrio revidiranu verziju i pretvorio ju u zakon.
No mirovni sporazum je unio razdor među 50 milijuna Kolumbijaca, što se vidjelo na parlamentarnim izborima u ožujku kad su pobjedu odnijele stranke desnice koje se protive tom dogovoru i bez kojih zbog osvojenog broja zastupnika više neće moći biti donijeta niti jedna važna odluka.
Kolumbijci su prošle nedjelje izašli na predsjedničke izbore na kojima su u prvom krugu odabrali desničara Ivana Duquea koji ipak nije osvojio dovoljno za pobjedu u prvom krugu (39 posto).
Duque je 41-godišnji bivši dužnosnik razvojne banke InterAmerican sa sjedištem u Washingtonu koji je obećao da će izmijeniti dogovor s FARC-om i ukinuti amnestiju mnogih pripadnika te skupine. Najavio je i rezove korporativnih poreza i davanje podrške naftnim i rudarskim projektima.
Njegov protivnik u drugom krugu bit će bivši gradonačelnik Bogote Gustavo Petro, ljevičar koji je i sam nekoć bio pripadnik gerile, odnosno danas ugašene skupine M-19. Petro je u prvom krugu osvojio 25 posto glasova, te želi zadržati sporazum s FARC-om kakav jest. To su zagovarali i drugi predsjednički kandidati koji su privukli ostatak glasača, zbog čega se pretpostavlja da će Duque morati ublažiti svoj stav ako želi pobijediti u drugom krugu.
Petrov izbor je prvi put u modernoj kolumbijskoj povijesti da je kandidat ljevice ušao u drugi krug predsjedničkih izbora, što je uznemirilo neke investitore u tu četvrtu najveću ekonomiju u Latinskoj Americi - Duqueva kampanja tvrdi da bi Petro mogao odvesti Kolumbiju u smjeru susjedne Venezuele iz koje stižu izbjeglice.
Drugi krug izbora održava se 17. lipnja.
„Tkogod postao moj nasljednik, napredak prema miru je nepovratan i konačan”, zaključio je Santos u Strasbourgu.