Idući europski izbori održat će se od 23. do 26. svibnja 2019. godine. Bit će to prvi europski izbori nakon što Velika Britanija u ožujku napusti Uniju.
Prema ispitivanju Eurobarometra stajališta su se promijenila otkako je na britanskom referendumu donesena odluka da se napusti blok od 28 zemalja, što istraživači tumače kao "poziv na buđenje" za europsku demokraciju.
Više od dvije trećine ispitanika (67 posto) kazalo je da je njihova zemlja ostvarila prednosti članstvom u Europskoj uniji, što je određeni porast u odnosu na listopad 2016. kada se blok borio s migrantskom krizom i doživio udarac glasovanjem o Brexitu. Riječ je o najvišem postotku takvog pozitivnog mišljenja zabilježenom od 1983.
Tijekom ekonomske krize 2010-11. tek je nešto više od polovice ispitanika pozitivno odgovorilo na ovo pitanje.
Sve veći broj građana Europske unije vjeruje da se njihov glas čuje u Europskoj uniji, dok je u prošlom ispitivanju to vjerovalo 48 posto ispitanika.
Ipak, samo 32 posto ispitanika smatra da stvari za Europsku uniju idu u pravom smjeru. Pokazalo se da su ispitanici skloni novi strankama, usmjerenim protiv tradicionalnog establišmenta te njih 56 posto vjeruje da oni mogu donijeti potrebnu stvarnu promjenu.
Gotovo polovica Hrvata (49 posto) misli neutralno o članstvu Hrvatske u EU-u, dok njih 36 posto to smatra dobrim. To je smanjenje za 7 postotnih bodova u odnosu na istraživanje iz listopada prošle godine. Ovogodišnje istraživanje provedeno je na 1014 stanovnika Hrvatske.
Većina hrvatskih ispitanika (59 posto) smatra da je njihov glas bitan u Europskoj uniji, no, istovremeno, njih 46 posto smatra da se stvari u Uniji kreću u lošem smjeru.
Kao prioritete o kojima bi se trebalo raspravljati tijekom kampanje za nadolazeće europske izbore, građani Hrvatske izdvojili su borbu protiv nezaposlenosti mladih (68 posto), gospodarstvo i rast (61 posto), socijalnu zaštitu građana EU (48 posto) te prava potrošača i sigurnost hrane (34 posto), stoji u priopćenju Europskog parlamenta.
Većina hrvatskih građana nove stranke i političke pokrete vidi kao nositelje stvarne promjene (72 posto) i nositelje novih rješenja (68 posto) te njih 58 posto smatra da ti pokreti i stranke nisu opasnost za hrvatsku demokraciju.
Izborna kampanja za europske izbore trebala bi se usmjeriti na pitanja terorizma, nezaposlenosti mladih, imigracije i gospodarstva, pokazali su rezultati ispitivanja.
Ispitivanje, koje je organizirano pod okriljem Europske komisije, provedeno je u travnju te je uključilo 27.601 ispitanika iz 28 zemalja članica.