Čelnici 27 zemalja članica, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, okupit će se u petak, 23. veljače na jednodnovenom neformalnom summitu. Riječ je o jednom od summita predviđenih tzv. Liderskom agendom, hodogramom aktivnosti Europskog vijeća, koje trebaju završiti summitom u rumunjskom gradu Sibiu u svibnju 2019. godine na kojem bi se trebale donijeti odluke o tome kako će izgledati i djelovati Europska unija nakon Brexita.
Na dnevnom redu sastanku su institucionalna pitanja, poput broja zastupnika u sljedećem sazivu Europskog parlamenta, mogućnost sudjelovanja na izborima transnacionalnih lista, izbor čelnika europskih institucija, uključujući i izbor predsjednika Europske komisije prema konceptu "Spitzenkandidata".
Europska komisija je prošli tjedan predstavila paket mjera o institucionalnim pitanjima, koji će biti podloga za raspravu na sastanku čelnika EU-a.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predložio je a se zadrži postupak poznat pod imenom 'glavni kandidati' ('Spitzenkandidaten'), pozvao da se razmisli o smanjenju broja povjerenika u Europskoj komisiji te o spajanju funkcija predsjednika Europskog vijeća i Komisije u jednoj osobi. Što se tiče spajanja funkcija predsjednika Komisije i Europskog vijeća, Juncker priznaje da nije realno da se to dogodi 2019. nego eventualno kasnije, po isteku mandata onih koji će biti birani za razdoblje 2019.-2024.
Postupak poznat pod njemačkim nazivom Spitzenkandidaten (glavni kandidati ili nositelji izbornih lista) podrazumijeva da svaka politička skupina u Europskom parlamentu imenuje svoga glavnog kandidata za predsjednika Europske komisije, a za predsjednika se bira onaj kandidat čija je lista dobila najviše glasova. Neki u EU-u upozoravaju da je to u suprotnosti s europskim zakonima, koji kažu da predsjednika Komisije imenuje Europsko vijeće vodeći računa o rezultatima izbora za Europski parlament.
Komisija ističe da u tom postupku ne može biti automatizma, to jest da nije nužno da onaj kandidat čija lista dobije najviše glasova automatski postaje predsjednik, nego da to treba biti onaj kandidat koji može okupiti većinu u Europskom vijeću i Europskom parlamentu.
Druga važna tema je rasprava o političkim prioritetima višegodišnjeg europskog proračuna za razdbolje nakon 2020. godine. Komisija je prošli tjedan predstavile smjernice za raspravu o višegodošnjem europskom proračunu, koje će također biti podloga za raspravu.
Manjak u europskom proračunu zbog odlaska Velike Britanije iznositće od 12 do 14 milijarda eura godišnje, a Komisija je najavila da će predložiti da se polovica toga iznosa nadoknadi rezanjem svih proračunskih stavki, a druga polovica povećanjem prihoda. Osim toga, morat će se financirati nove troškove poput zaštite vanjskih granica, europske obrambene unije, podržavanja mobilnosti mladih, poticanja europske digitalne transformacije, poticanja istraživanja i inovacija.
No, prije razgovora o konkretnim brojkama, potrebno je utvrditi političke ciljeve i prioritete.
"Proračuni nisu puko knjigovodstvo. Važni su prioriteti i ciljevi. Zato je najvažnije da se dogovorimo kakvu Europu želimo. Potom države članice svoje ambicije moraju poduprijeti odgovarajućim financijskim sredstvima", rekao je prošli tjedan Juncker.
Na europski proračun otpada samo jedan posto BDP-a i Komisija će predložiti da se to poveća na između 1,11 i 1,19 posto BDP-a, kako bi se na taj način namaknula nova sredstva.
Komisija razmišlja i o novim vlastitim izvorima punjenja proračuna. Između ostaloga, dio sredstva koja se zarade trgovinom emisijama stakleničkih plinova mogli bi ići izravno u europski proračun. Razmišlja se i oporezivanju plastike, nakon što je Kina od početka ove godine prestala otkupljivati plastični otpad iz EU-a.
Komisija želi da se višegodišnji usuglasi prije izbora za Europski parlament u proljeće 2019. To je prilično ambciozan vremenski okvir s obzirom da su pregovori o sadašnjem VFO-u trajali skoro dvije godine.
Zbog kašnjenja pri donošenju višegodišnjeg proračunskog okvira za razdoblje 2014-2020. koji je usuglašen 2013. godine, 2014. je bila praktično izgubljena godina za planiranje i pripremu projekata.
"Ne smijemo ponoviti nesretno iskustvo iz 2013. kad je aktualni proračun donesen sa znatnim zakašnjenjem.Kada bi se takvo zakašnjenje ponovilo, više od 100 000 projekata koji se financiraju sredstvima EU-a – u ključnim područjima kao što su poslovna potpora, energetska učinkovitost, zdravstvena skrb, obrazovanje i socijalna uključenost – ne bi mogli započeti na vrijeme i stotine tisuća mladih ljudi ne bi 2021. moglo iskoristiti program razmjene Erasmus+”, rekao je prošli tjedan povjerenik za proračun Guenther Oettinger.
Komisija će u svibnju predstaviti prijedlog višegodišnjeg proračuna. U svakom slučaju, očekuju se žustre i žestoke rasprave kao što je uvijek slučaj kada se dogovora proračun. Jedno od važnijih pitanja bit će buduća kohezijska politika kojom se financiraju projekti u slabije razvijenim članicama. Ima ideja da se dodjela kohezijskih sredstava snažnije uvjetuje poštivanjem temeljnih prava, što je poruka zemljama poput Poljske, koja prema mišljenju Komisija i većine članica ne poštuje načela i demokratske vrijednosti EU-a.
Sljedeći tjedan održavaju se i dva ministarska sastanka. U ponedjeljak se sastaju ministri poljoprivrede i ribarstva, a utorak ministri financija. U ponedjeljak popodne sastaju se ministri financija eurozone.
Europski parlament sljedeći tjedan radi u odborima u Bruxellesu.