Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta usvojio je prošli tjedan na sastanku u Bruxellesu izvješće pod nazivom „Mogućnosti i izazovi za pčelarski sektor EU-a“ mađarskog zastupnika Norberta Erdősa (EPP).
"Odbor za poljoprivredu predložio je provediva i učinkovita rješenja za suzbijanje patvorenja meda, neprimjereno korištenje pesticida, bolesti pčela i invazivnih stranih vrsta. Želimo povećati potpore našim pčelarima i osnažiti promociju pčelinjih proizvoda iz EU", rekao je Erdős za portal Europskog parlamenta.
"Glavni element je poziv da se zamijeni sadašnju obmanjujuću oznaku 'mješavina meda iz država članica EU-a i država koje nisu članice EU-a' jasnom oznakom države ili država podrijetla meda, uključujući postotak različitih vrsta meda u konačnom proizvodu. To će sve pomoći poboljšanju sadašnje teške situacije naših pčelara", rekao je.
Petir upozorava na velik uvoz patvorenog meda
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir podnijela je na ovo izvješće ukupno 43 amandmana uz podršku kolega iz EPP-a te su svi amandmani usvojeni (dio kroz kompromisne amandmane, a dio samostalno), priopćeno je iz ureda zastupnice Petir.
Najveći naglasak Petir je stavila na zahtjev za povećanim financiranjem pčelarskog sektora (u Hrvatskoj i drugim zemljama EU koje imaju veliku proizvodnju meda), osiguranje kvalitetnog meda za potrošače te zaštitu pčelinjih zajednica.
„Europska unija shvatila je važnost pčelarstva koje je sastavni dio europske poljoprivrede i za više od pola milijuna građana Unije predstavlja izvor glavnoga dohotka ili dodatne zarade. Čak 84 posto biljnih vrsta i 76 posto proizvodnje hrane ovisi o oprašivanju koje obavljaju pčele, a koje također pomaže u održavanju ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti“, rekla je Petir, ujedno i članica radne grupe Europskog parlamenta za pčelarstvo i zdravlje pčela koja djeluje u sklopu Intergrupe Europskog parlamenta za klimatske promjene, biološku raznolikost i održivi razvoj.
Petir objašnjava da je ključni problem europskog pčelarstva veliki uvoz patvorenog meda, posebice iz Kine, što je između ostalog prepolovilo cijenu meda u Hrvatskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Španjolskoj, Portugalu i Francuskoj.
Ona smatra da zbog toga Komisija treba izmijeniti Direktivu o medu i uvesti jasno označavanje meda navođenjem na etiketi zemlju ili zemlje iz kojih potječu vrste meda korištene u proizvodnji konačnog proizvoda te navođenjem tih zemalja redoslijedom koji odgovara omjerima korištenim u konačnom proizvodu.
Petir je zatražila uključivanje potpora za pčelare po pčelinjoj zajednici što je rezultiralo usvajanjem kompromisnog prijedloga kojim se poziva Europsku komisiju da u budućoj poljoprivrednoj politici, po mogućnosti već od 2021., poveća financiranje pčelarstva na način kojim bi se adekvatno poduprla važna ekološka uloga pčela kao oprašivača.
Taj bi se sustav potpore trebao odnositi na mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća te bi morao posebno poduprijeti aktivnosti tih gospodarskih subjekta u prekomorskim područjima i na otocima.
Također je usvojen njezin prijedlog da se uključi novi sustav izravne potpore za pčelare po pčelinjoj zajednici.
Usvojen je i prijedlog da Komisija objavi poziv na natječaj s odgovarajućim poticajnim bespovratnim sredstvima za razvoj novog posebnog lijeka za pčele i da se što prije poduzmu potrebni koraci kako bi se očuvala populacija divljih pčela u EU koja se sve više smanjuje te da se upotrijebe sva moguća sredstva za zaštitu lokalnih i regionalnih vrsta pčela od nepoželjnog širenja naturaliziranih ili invazivnih stranih vrsta u EU, biljaka ili nametnika koji izravno ili neizravno utječu na oprašivače.
Petir je isto tako zatražila bolju sljedivost meda na način da se med mora moći identificirati i klasificirati prema biljnom podrijetlu u cijelom lancu opskrbe počevši od košnice pa sve do potrošača neovisno od toga je li uvezen ili nije, osim u slučajevima izravne prodaje meda od strane proizvođača kupcu.
Za pčelare i potrošače osobito je važan usvojeni amandman kojim se poziva Komisija da zabrani korištenje aktivnih tvari u pesticidima, uključujući neonikotinoide, za koje je znanstveno dokazano da su opasne za zdravlje pčela.
S obzirom na sve veći uvoz kineskog meda tijekom proteklih petnaest godina, otkupnu cijenu meda nižu od stvarnih proizvodnih troškova u EU i lošu kvalitetu uvoznog meda koji nije prirodan već je dobiven „manufakturnom proizvodnjom”, Petir je predložila Komisiji da počne istraživati praksu određenih kineskih uvoznika kako bi se, ako je to moguće, pokrenuo antidampinški postupak.
Usvojen je i prijedlog državama članicama da potiču uporabu pčelarskih proizvoda kao što su pelud, propolis ili matična mliječ u farmaceutskoj industriji pomoću svih sredstava kojima raspolažu.
Amandmanima se traži od Komisije i da se na odgovarajući način zajamči osnovno i strukovno obrazovanje za pčelare te da se 20. svibnja proglasi Svjetskim danom pčela.
Potrebno je osigurati da pčelari posluju u skladu s uslugama koje pružaju te da to čine odgovorno i profesionalno kako bi se mogli suočiti s izazovima kao što su klimatske promjene, prirodne katastrofe, smanjenje broja pašnjaka za pčele i velika administrativna opterećenja u nekim državama članicama, smatra Petir.
Europski parlament raspravljat će i glasati o ovom izvješću najvjerojatnije na plenarnoj sjednici 28. veljače i 1. ožujka u Bruxellesu.
EU drugi najveći proizvođač meda na svijetu nakon Kine
EU proizvodi gotovo 250.000 tona meda na godinu, čime je drugi najveći proizvođač na svijetu nakon Kine. Vodeći proizvođači 2016. bili su Rumunjska, Španjolska i Mađarska, a slijede Njemačka, Italija i Grčka.
U EU djeluje više od 600.000 pčelara, no njihov broj zadnjih je godina u padu. U nekim državama članicama broj košnica smanjio se za više od 50 posto. Po podacima Francuskog nacionalnog instituta za poljoprivredna istraživanja, smrtnost pčela, ako se ne zaustavi, mogla bi svijet stajati 150 milijardi eura.
EU uvozi gotovo 200.000 tona meda na godinu, gotovo 40 posto potrošnje. Godine 2015., uvozni med bio je u prosjeku 2,3 puta jeftiniji od onog proizvedenog u EU. Testiranja su pokazala da 20 posto uzoraka uvezenog meda nije bilo u skladu s europskim standardima. Najveći izvoznici meda u EU su Kina, Ukrajina, Argentina i Meksiko, navodi Europski parlament.