Kako se navodi u priopćenju, Slavonski med upisan je u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, objavljeno je u Službenom listu Europske unije od 23. siječnja.
"Ovom objavom Hrvatska službeno ima 19 zaštićenih naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u EU, a ovo je prvi med među njima", kazao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Dodao je kako su u proceduru poslani i Varaždinski klipič, Bjelovarski kvargl i Rudarska greblica, jedinstvene delicije karakteristične za pojedine dijelove naše domovine.
"Zaštita naziva je ponajprije priznanje tradicije i specifičnosti od koje koristi imaju i proizvođači i potrošači. No, zaštita naziva povećava vidljivost naših proizvoda i predstavlja nas na tržištu od 500 milijuna ljudi", kazao je Tolušić.
Slavonski med proizvode medonosne autohtone sive pčele iz nektara medonosnih biljaka ili sekreta živih dijelova biljaka ili izlučevina kukaca koji sišu na živim dijelovima biljaka, koje pčele skupljaju, daju mu vlastite specifične tvari, pohranjuju, izdvajaju vodu i odlažu u stanice saća do sazrijevanja.
Slavonski med prema načinu proizvodnje je med u saću, med sa saćem ili dijelovima saća i vrcani, a obuhvaća med od bagrema, lipe, uljane repice, suncokreta, kestena, cvjetni med i medun hrasta sladuna.
Udruga proizvođača Slavonskog meda iz Virovitice, pokrenula je nacionalni postupak zaštite naziva Slavonski med kao zaštićene oznake izvornosti 2015., a 2016. je naziv Slavonski med zaštićen u Republici Hrvatskoj.
Zahtjev za registraciju naziva Slavonski med na razini EU upućen Europskoj komisiji u rujnu 2016. godine.
Zaštita proizvoda Slavonski med, kako se navodi u priopćenju, temelji se na njegovoj kvaliteti pa tako zajednička svojstva karakteristična za Slavonski med, a koja utječu na kvalitetu proizvoda su postotak vode i količine hidroksimetilfurfurala (HMF).
Postotak vode u Slavonskom medu iznosi maksimalno 18,3 posto dok je količina HMF maksimalno 16,5 mg/kg.
Područje proizvodnje Slavonskog meda obuhvaća cijelu Slavonsku regiju koja se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a koju omeđuju tri rijeke, Drava na sjeveru (granica s Mađarskom), Sava na jugu (granica s Bosnom i Hercegovinom) i Dunav na istoku (granica s Srbijom) te dio mađarsko – hrvatske granice između rijeka Drave i Dunava. Zapadni dio Slavonske granice prostire se na području zapadne administrativne granice županije Bjelovarsko – bilogorske i općina Lipovljani i Jasenovac te grada Novske.
Pored Ličke janjetine, Paške soli i Zagorskih mlinaca koji su u postupku registracije naziva na razini EU, Ministarstvo poljoprivrede u siječnju je proslijedilo EK zahtjeve za registraciju još tri nova zaštićena naziva i to: Bjelovarski kvargl, Varaždinski klipič i Rudarska greblica.