U Bruxellesu, međutim, Europska komisija ne pokazuje znakove da joj se žuri to učiniti, potvrđujući samo da još traje dugoročna procjena njene direktive o ljetnom vremenu iz 2001. godine.
Studija iz 2014. napravljena za Komisiju utvrdila je da je velika većina zemalja članica zadovljna sadašnjim rješenjem.
Problem je što u Helsinkiju, najsjevernijoj prijestolnici u Uniji, krajem prosinca ima manje od šest sati dnevnog svjetla. Finski političari tvrde da pomicanje sata naprijed ili natrag u ožujku ili listopadu narušava spavanje i rad te može izazvati dugoročne zdravstvene probleme.
Finska ministrica prometa Anne Brener je u petak, nakon rasprave ministarskog odbora za EU, na svom twitter računu napisala kako je finska "vlada odlučila predložiti ukidanje pomicanja sata".
"Naš je cilj napustiti promjenu sata u EU-u. Države članice trebaju zajednički odlučiti trebaju li se trajno prebaciti na zimsko ili ljetno vrijeme", poručila je.
Finska, kao i njeni susjedi preko Baltika, ima problema i zbog vremenske razlike na granicama s Rusijom, Bjelorusijom i Ukrajinom, koje nisu članice EU-a. Te su zemlje odustale od pomicanja kazaljki na satu nakon što je Moskva takvu odluku donijela 2011. godine.
Praksa pomicanja kazaljki za sat vremena dobila je na popularnosti u mnogim zemljama tijekom energetske krize sedamdesetih godina prošlog stoljeća kako bi se uštedjela energija i novac.
EU je, kako bi ujednačila vremena, devedesetih godina standardizirala tu praksu, te sve članice u noći posljednje nedjelje u ožujku moraju kazaljke pomaknuti sat vremena naprijed, a posljednje nedjelje u listopadu natrag.
Glasnogovornik Komisije nije želio iznositi nagađanja koliko bi brzo to tijelo moglo odgovoriti na finski zahtjev. "To je kompleksno pitanje", rekao je Enrico Bivio novinarima. "Komisija trenutno proučava pitanje ljetnog vremena na temelju svih raspoloživih dokaza", odgovorio je novinarima.
Litva je od Bruxellesa u prosincu zatražila da se razmotri odustajanje od godišnjeg prelaska na ljetno vrijeme u Europskoj uniji.
Uslijed sve više dokaza o negativnom utjecaju pomicanja sata dva puta godišnje, snažna podrška promjeni direktive Europske komisije i ukidanju te prakse postoji i u Europskom parlamentu.
"Znanstvena istraživanja pokazala su da 20 posto populacije pati od zdravstvenih problema zbog mijenjanja sata", istaknuo je u listopadu češki europarlamentarac Pavel Svoboda (EPP), voditelj neformalne radne skupine europarlamentaraca oformljene oko inicijative za ukidanje pomicanja sata.
Svoboda je istaknuo i da je pomicanje sata uvedeno u cilju uštede energije, no da taj cilj nikad nije ispunjen.
"Studija nepristrane službe EP-a za istraživanja jasno je pokazala da je ukidanje promjene vremena dobro za naših 510 milijuna građana", ustvrdio je Svoboda na konferenciji za tisak u Strasbourgu.
On je najavio da će ta skupina dati prijedlog rezolucije EP-a koja traži od Europske komisije da uputi prijedlog ukidanja te prakse, te da u bližoj budućnosti očekuju glasovanje o tom pitanju u Europskom parlamentu.
Radna skupina broji preko 70 zastupnika Europskog parlamenta iz svih osam političkih grupacija.
Hrvatski europarlamentarac i član te skupine Davor Škrlec prigodom predstavljanja inicijative rekao je hrvatskim novinarima da je osobno razgovarao s europskom povjerenicom Violetom Bulc te kako su ona i Komisija dali podršku prijedlogu o ukidanju pomicanja sata, no kako im je kazala da inicijativa treba doći "odozdo", odnosno od parlamenta i država članica.
Sve brojnijoj skupini europarlamentaraca koji se zalažu za ukidanje ljetnog i zimskog vremena pridružio se i hrvatski zastupnik Ivica Tolić (EPP).