Novi zajednički elektronički sustav, koji će postati operativan 2020. godine, registrirat će informacije o putnicima iz trećih zemalja, uključujući ime i prezime, otiske prstiju, fotografiju lica, vrijeme, datum i mjesto ulaska, izlaska kao i odbijanja ulaska u schengenski prostor. Sustav će se primjenjivati i za putnike kojima je potrebna viza za ulazak u Schengen kao i za one koji ne trebaju vize.
Sustav će omogućiti da se lako ustanovi prekoračenje dopuštenog kratkotrajnog boravka, do 90 dana u razdoblju od šest mjeseci. Vrlo je česta pojava da putnik s vizom na tri mjeseca ostaje znatno dulje, što je teško dokazati jer se do sada nije kontrolirao izlazak iz schegenskog prostora te nije bilo nikakvog traga o prelasku granice. Novi sustav učinit će suvišim stavljanje žigova u putovnice.
Podaci će se čuvati u razdoblju od tri godine, a za one koji prekoračuju dopušteni boravak pet godina.
Podaci će se moći koristiti za prevenciju, otkrivanje i istragu terorističkih napada i drugih kriminalnih djela, a bit će dostupni graničnim i viznim vlastima u zemljama članicama, dok tijela za odobravanje azila neće imati pristup.
EES će koristiti zemlje koje u potpunosti primjenjuju schengenska pravila ili zemlje članice koje su prošle scengensku evaluaciju i imaju pasivni pristup Viznom informacijskom sustavu (VIS). To znači da će Bugarska i Rumunjska moći sudjelovati u EES-u, a Hrvatska će to moći nakon što uspješno prođe evaluaciju. Hrvatske vlasti najavljuju da će do kraja 2018. godine ispuniti sve uvjete za Schengen, a poslije to postaje stvar političke odluke Vijeća EU-a.