Više zastupnica je u raspravi o "borbi protiv seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja u EU-u" priznalo da su tijekom života i karijere i same doživjele određene oblike seksualnog uznemiravanja i pozvale i muškarce da se i sami u većoj mjeri uključe u borbu protiv tog problema.
Moglo se čuti kako je afera Weinstein ohrabrila žene da istupe u javnost sa svojim slučajevima, kako je ovo problem od kojeg se ne smije okretati glavu i da žrtvama treba dati punu podršku.
U više navrata je isticana potreba za konkretnim mehanizmima za zaštitu od seksualnog uznemiravanja, a prema nekim zastupnicama i zastupnicima Istanbulska konvencija, koja između ostalog za takav čin traži kazneni progon, u tome predstavlja prvi korak.
U raspravi je sudjelovala Cecilia Malmstrom iz Europske komisije koja je kazala da se ta institucija usredotočila na borbu protiv nasilja nad ženama, takoder naglasivši važnost implementacije Istanbulske konvencije te njene primjene u stvarnom životu.
Angela Vallina (GUE/NGL) je rekla da moramo pozdraviti hrabrost mladih žena te kako treba izaći s direktivom u cilju zaštite žena, te pružiti podršku svima u ratifikaciji Istanbulske konvencije.
Agnieszka Kozlovska-Rajewicz (PPE) je ustvrdila da postoje brojni slučajevi koji se ne prijavljuju i ocijenila kako ovo često "nije vidljiv fenomen zbog postojanja prešutnog društvenog dogovora".
Udo Bullmann (S&D) kazao je da se "klanja" pred hrabrošću žrtava jer su stvorile prostor za raspravu koja je nužno potrebna. Kazao je da je dovoljno pogledati američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegove izjave kako bi shvatili da često postoji klima gdje je sve dopušteno. Također je upozorio na nasilje i zlostavljanje kojem su u izbjegličkim logorima izložene žene i djeca.
Angelika Mlinar (ALDE) ustvrdila je da je seksualno zlostavljanje izraz slabosti a ne moći, kazavši kako su odjednom svi šokirani ponašanjem koje postoji oduvijek.
Zastupnica Biljana Borzan (S&D) poručila je da je ovo veliki test za parlament da pokaže da je preporuke koje šalje spreman i sam primijeniti. "Ovo je vrlo važan trenutak kada se šalje dugoročna poruka žrtvama zlostavljanja, kako u Europskom parlamentu, tako i u cijeloj Europskoj uniji", kazala je.
Kako je naglasila, mora se stvoriti siguran okvir za prijavu, osnažiti žrtve, a s druge strane oštrim kaznama pokazati da Parlament ima nultu toleranciju na nasilje.
Prijedlog europskih pučana da se formira istražno tijelo unutar samog parlamenta ocijenila je neprihvatljivim, kazavši kako se na taj način šalje poruka kao da se nešto možda želi zataškati. Pozvala je zastupnike da podrže prijedlog socijalista i demokrata da se osnuje tijelo vanjskih stručnjaka koje će istražiti optužbe.
"Neki žele prikazati da je Istanbulska konvencija ta koja šteti obitelji i ženama. Ovdje treba reći jasno i glasno da je nasilje to koje šteti ženama i obitelji", naglasila je.
Marijana Petir (PPE) kazala je da je šokirana napisima u medijima o optužbama o napastvovanju asistentica od strane pojedinih zastupnika u EP-u, i istaknula da se zalaže za provođenje temeljite istrage kako bi se cijeli slučaj rasvijetlio, a počinitelji sankcionirali. Naglasila je važnost primjerenog odgovora na takva zlodjela kako se ona ne bi više ponavljala, rekavši kako zlostavljanje ima "korozivan" utjecaj na cijelo društvo te kako je obveza svih nas reagirati na sve oblike, zlostavljanja, nasilja i zloupotrebe položaja.
"Samo otvorenošću, podrškom i hrabrošću moguće je provesti promjene koje su potrebne kako bi se se svaka vrsta neprimjerenog ponašanja mogla iskorijeniti", zaključila je Petir.
Europarlamentarka Ruža Tomašić (ECR) ustvrdila je da se seksualno uznemiravanje i zlostavljanje ničime ne može opravdati, a kada je riječ o institucijama EU-a i zlostavljanju na radnom mjestu rekla je kako je žalosno da je potreban veliki javni skandal kako bi nadležni adresirali ovaj problem.
"Ako je istina da se to godinama događalo i u ovoj zgradi i da su žrtve često bile obeshrabrene u prijavljivanju jer je stvorena klima u kojoj je takvo primitivno ponašanje bilo manje-više prihvatljivo, treba pokazati da to nije i da mora biti strogo kažnjeno", kazala je Tomašić.
Ona je istaknula da svi koji prijave zlostavljanje trebaju biti maksimalno zaštićeni tako što će im biti zajamčeno da zbog prijave neće izgubiti posao te kako im mora biti pružena stručna pomoć.
O predloženim rezolucijama za borbu protiv seksualnog uznemiravanja i zlostavljanjima europarlamentarci će glasovati u četvrtak.
Predsjednik Europskog paralamneta Antonio Tajani je u ponedjeljak otvarajući plenarnu sjednicu koja se ovoga tjedna održava u Strasbourgu reagirao na navode o zlostavljanjima u parlamentu rekavši da je "šokiran i zgrožen" i najavio da će o tom pitanju raspravljati Predsjedništvo parlamenta.
Širom svijeta pokrenuta je i kampanja #MeToo posvećena ženama koje su bile žrtve seksualnog uznemiravanja, a pridružilo joj se i više zastupnica i članova EP-a.
Hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je više godina bio zastupnik u Europskom parlamentu, u srijedu je u Zagrebu na pitanje novinara ima li saznanja o zlostavljanjima u europarlamentu, odgovorio: "Čitam u novinama isto što i vi i nemam nikakvih saznanja o toj temi".
"Demistificirao" je pritom i potez Jeana-Claudea Junckera prošloga tjedna kada je hrvatskom premijeru tijekom razgovora s novinarima prišao s leđa i napravio pokret rukom koji je većina novinara interpretirala kao da ga je uštipnuo. Plenković je na upit novinara objasnio da ga je predsjednik Europske komisije povukao za sako.
Juncker je, ističe Plenković, doajen europskih institucija, žovijalan, simpatičan. "To je neki njegov način da malo svo to ozračje u kojem stalno rješavate probleme učini malo relaksiranijim. Odvojimo njegove šale od ovoga pitanja (o zlostavljanjima)".