Istaknuto je to u utorak u Zagrebu na završnoj konferenciji IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska - Bosna i Hercegovina, Hrvatska - Crna Gora i Hrvatska - Srbija za proračunsko razdoblje od 2007. – 2013. godine.
Konferenciju je uvodnim obraćanjem otvorila ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, naglasivši važnost tih programa u promicanju regionalnoga razvoja u pograničnim područjima te čestitala svim sudionicima na izvrsnim rezultatima.
Žalac je kazala da je Europska unija za ta tri programa prekogranične suradnje alocirala ukupno 33,5 milijuna eura i izrazila zadovoljstvo što je taj novac gotovo u cijelosti ugovoren.
Provedeno je ukupno 100 projekata prekogranične suradnje i 35 programa tehničke pomoći, a u njima je sudjelovalo više od 400 projektnih partnera, razne udruge, ustanove, zaklade, komore, tijela regionalnih i lokalnih vlasti te regionalne razvojne agencije i poduzetnički centri.
"Provedeno je 100 projekata kojima su korisnici pridonijeli poticanju prekogranične suradnje, održivom razvoju okoliša, gospodarskom razvoju, izgradnji kapaciteta lokalnih, regionalnih i nacionalnih institucija za provedbu EU programa te generalno poboljšanju kvalitete života u prekograničnim područjima, kroz različite aktivnosti, od nabave opreme za fakultete, primjerice za podršku knjižnicama za slijepe, i sanacije posljedica poplava do upravljanja otpadom i brendiranja povijesnog nasljeđa u turističke svrhe", kazala je Žalac.
Istaknula je da je u novom financijskom razdoblju od 2014. do 2020. Europska unija predvidjela tri puta više novca za tu svrhu.
"U novom financijskom razdoblju 2014. - 2020. na raspolaganju nam je čak tri puta više sredstava u okviru dva programa prekogranične suradnje sa susjednom Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom te sa Srbijom. Republika Hrvatska preuzela je ulogu upravljačkog tijela u tim programima i naša je zadaća prijenosom znanja u pogledu upravljanja i kontrole korištenja sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondova pridonijeti jačanju kapaciteta javne administracije susjednih zemalja te pridonijeti razvoju temelja za daljnje korištenje razvojnih programa i ostvarenje prometnih, gospodarskih i društvenih ciljeva", kazala je.
Okupljenima se obratio i voditelj Predstavništva Europske komisije u RH Branko Baričević koji je također istaknuo važnost IPA programa za jačanje zajedništva i kohezije partnerskih zemalja.
Baričević je podsjetio da je ovaj projekt počeo 2006. kao prvi projekt prekogranične suradnje na području zapadnog Balkana i istaknuo da je postao jedan od najbolje iskorištenih programa do sada.
Potražnja za europskim sredstvima bila je gotovo deset puta veća od raspoloživog iznosa, kazao je.
"Tijekom 11 godina provedbe, s obzirom na rezultate i postignuća, ova tri IPA programa prekogranične suradnje jedan su od najboljih pokazatelja da je suradnja na ovom području moguća", istaknuo je Baričević.
Operativne strukture programa prekogranične suradnje predstavili su državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i voditeljica operativne strukture IPA IIb komponente u RH Nikolina Klaić, vršiteljica dužnosti ravnateljice Agencije za regionalni razvoj RH i dužnosnica ovlaštena za ovjeravanje programa Stella Arneri, voditelj sektora iz Delegacije EU u Republici Srbiji Richard Masa, zatim stručni savjetnik iz sektora za koordinaciju pomoći EU u Direkciji za europske integracije Bosne i Hercegovine Senad Lulo, načelnik iz Direkcije za europsku teritorijalnu saradnju Crne Gore Miodrag Račeta i predstavnica Ministarstva za europske integracije Republike Srbije Natalija Matunović-Milošević.
U drugom dijelu konferencije, djelatnici Zajedničkih tehničkih tajništava partnerskih zemalja predstavili su ostvarene rezultate IPA programa prekogranične suradnje 2007. - 2013. te nastavak prekogranične suradnje Republike Hrvatske putem novih Interreg IPA programa prekogranične suradnje u financijskom razdoblju 2014. - 2020. godine.
Ljekovito bilje, pčelarstvo, ruralni turizam....
U sklopu IPA programa prekogranične suradnje Hrvatske i BiH od 2007. do 2013., ugovorena su 44 projekta u ukupnom iznosu od 12,5 milijuna eura, po promotivnom filmu projekta.
Neki od projekata bavili su se poticanjem uzgoja i prerade ljekovitog bilja te pčelarstva, zatim razvojem ruralnog turizma, pomoći slijepim i slabovidnim osobama u korištenju knjižnica te borbom protiv šumskih požara.
U sklopu IPA programa prekogranične suradnje Hrvatske i Srbije od 2007. do 2013., provedeno je 38 projekata u ukupnoj vrijednosti od 13,75 milijuna eura, navodi se u promotivnoj publikaciji.
Ciljevi nekih od njih bili su poticanje malog i srednjeg poduzetništva, obnovljivih izvora energije, razminiranje, učinkovito zbrinjavanje otpada, zaštita Dunava, razvoj voćarstva, pčelarstva i hortikulture te promicanje kulturne suradnje.
U sklopu IPA programa prekogranične suradnje Hrvatske i Crne Gore od 2007. do 2013., provedeno je 17 projekata, a jedan se upravo privodi kraju. Njihova ukupna vrijednost je 6,8 milijuna eura.
Teme neke od njih bile su poticanje vinskog turizma u tom području, zaštita i očuvanje Jadrana te održivo upravljanje vodnim resursima.