Mogherini je govor na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu započela zahvalom Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda na izglasavanju novih sankcija Pjongjangu.
Vijeće je u ponedjeljak jednoglasno usvojilo nove sankcije Sjevernoj Koreji nakon šestog i najjačeg nuklearnog testa kojeg je ta zemlja izvela početkom ovog mjeseca. Pjongjangu je nametnuta zabrana izvoza tekstila i ograničenje uvoza sirove nafte, a to je deveta takva rezolucija kojeg je 15-člano Vijeće usvojilo po pitanju sjevernokorejskog oružanog programa od 2006. godine, prenosi Reuters.
Mogherini je u Strasbourgu naglasila kako je međunarodna zajednica "jačajući pritisak, a u isto vrijeme pozivajući na mirno rješenje" učinila ispravan korak koji doprinosi mirnom rješenju krize na korejskom poluotoku i za kojeg se konzistentno zalaže i EU.
"Nema vojnog rješenja ovog krize, od samog početka to govorimo, pa mi je drago i da Vijeće sigurnosti to podržava", istaknula je visoka predstavnica.
"Vojni napad bi bio beskoristan i štetan jer bi se mogao pretvoriti u konflikt velikih razmjera, a posljedice bi bile nepredvidljive", dodala je Mogherini i zaključila kako je potrebno težiti zaustavljanju širenja nuklearnog oružja u cijelom svijetu.
EU će u svom daljnjem djelovanju provoditi gospodarske sankcije UN-a, iako trgovinska razmjena između Unije i Sjeverne Koreje nije toliko značajna, ali će se i brinuti da druge države provode tu odluku Vijeća sigurnosti, otkrila je Mogherini.
"Kako je moguće da se danas nalazimo u situaciji da je Sjeverna Koreja sposobna razviti nuklearno naoružanje iako je cijelo vrijeme pod strogim sankcijama UN-a", upitala je.
Veleposlanik Sjeverne Koreje u Ujedinjenim Narodima Han Tae Song u utorak je osudio "ilegalnu i nezakonitu" rezoluciju UN-a, optužio je Sjedinjene Države da su "opsjednute divljom igrom zaustavljanja sjevernokorejske nuklearne sile koja je već u završnoj fazi", te je rekao da će nadolazeće djelovanje Pjongjanga učiniti da SAD doživi "najveću patnju u svojoj povijesti", prenosi Reuters.
Hrvatski zastupnici o Sjevernoj Koreji
Zastupnik Jozo Radoš (GLAS/ALDE) je nakon rasprave za Hinu rekao kako smatra da Europska unija mora biti prisutna u rješavanju sjevernokorejske krize jer za razliku od drugih država ona nema direktnih interesa na tom području.
"EU doista teži očuvanju mira i rješenju te situacije više nego ostale sile koji su u tom smislu veći igrači, poput Sjedinjenih Država, Rusije, Kine i Japana. Prema tome, EU treba težiti biti presudna, iako njezin utjecaj nije takav kad je riječ o krupnim interesima velikih sila", naglasio je Radoš, dodavši kako oko pitanja Pjongjanga postoji apsolutni konsenzus unutar europskih institucija.
Zastupnik Tonino Picula (SDP/S&D) istaknuo je kako se Unija već dokazala na međunarodnoj sceni u nekoliko slučajeva od kojih je posljednji bio sudjelovanje u pregovorima s Teheranom oko sporazuma o obustavljanju iranskog nuklearnog programa, pri čemu je EU "doista igrala značajnu ulogu".
"Postoji prilika da se iskoristi povijest napora europske diplomacije da se pokuša učiniti taj korak naprijed na korejskom poluotoku", tvrdi Picula, podsjetivši da od trenutnih 28 članica EU-a njih sedam ima veleposlanstvo u Pjongjangu, što daje prostora i za bilateralne pregovore, iako je Bruxelles više sklon djelovanju kroz multilateralne organizacije.
Picula je upozorio da je međunarodna zajednica zapravo ograničena oko sankcija jer one daju rezultate samo ako postoji empatija režima prema vlastitom narodu, što nije slučaj oko vlasti u Pjongjangu.
Usprkos tome, Picula smatra kako EU može pronaći prostor za djelovanje, prije svega u kontaktu s Pekingom koji je u posljednje vrijeme u sve intenzivnijim odnosima s Bruxellesom, što mu je potvrdila i sama Mogherini.