Odbor za zaštitu okoliša i javno zdravstvo u utorak glasovao je o izmijenjenom prijedlogu Europske komisije o gospodarenju otpadom, takozvanom paketu zakona o otpadu, koji sadržava četiri direktive. U prijašnjim rezolucijama Parlament je zatražio postavljanje ambicioznijih ciljeva, a glasanje u utorak prvi je korak prema pregovorima s Komisijom i Vijećem.
Gotovo polovica, 44 posto u 2014. godini, svog komunalnog otpada iz EU-a reciklira se ili pretvara u kompost, a do 2020. cilj je dosegnuti 50 posto, kako stoji u zakonodavstvu EU-a. Međutim, to znači da i dalje ima mnogo otpada koji se baca u zemlju ili se spaljuje, te je stoga Odbor za zaštitu okoliša (ENVI) podržao postavljanje ambicioznijih ciljeva, izvijestio je Europski parlament.
Paket zakona o otpadu tiče se efikasnijeg gospodarenja otpadom i prvi je korak prema stvaranju tzv. kružnog gospodarstva, u kojem se većina ili gotovo svi proizvodi recikliraju ili popravljaju za ponovno korištenje. Paket uključuje četiri odvojene direktive: o otpadu, odlagalištima otpada, ambalaži i ambalažnom otpadu te direktivu koja uključuje zakon o otpadnim vozilima, otpadnim baterijama i akumulatorima te otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi. Europski parlament će o četiri prijedloga iz paketa zakona glasovati na plenarnoj sjednici 13. do 16. ožujka u Strasbourgu.
"Odbor ENVI je pokazao da vjeruje u tranziciju prema kružnom gospodarstvu. Odlučili smo vratiti ambiciozne ciljeve za recikliranje i odlaganje otpada u skladu s izvornim prijedlogom Komsije iz 2014. godine", rekla je talijanska zastupnika Simona Bonafe (S&D).
Članice s najnižim stopama recikliranja više neće imati općenito izuzeće od zakona, nego će to morati tražiti uz posebne uvjete, dodala je Bonafe.
Do 2030. najmanje 70 posto komunalnog otpada, otpada koji proizvode domaćinstava i tvrtke, treba biti reciklirano ili pripremljeno za ponovnu uporabu, primjerice očišćeno ili popravljeno, traže zastupnici. Europska komisija predlaže 65 posto.
Nacrt zakona Komisije predviđa da do 2030. godine da se udio komunalnog otpada koji završava na odlagalištima ograniči na 10 posto, a zastupnici predlažu veće ograničenje, od pet posto, uz moguće produženje roka od pet godina pod određenim uvjetima za zemlje u kojima je 2013. više od 65 posto komunalnog otpada završavalo na odlagalištima.
U EU-u je zabranjeno odlaganje neobrađenog otpada te je udio biorazgradivog otpada ograničen na manje od 35 posto do 2016. Međutim, većina EU zemalja nije dosegla trenutni cilj, a Hrvatska je među 16 zemalja koje imaju odgodu.
Više od tri četvrtine komunalnog otpada još uvijek završava na odlagalištima na Cipru, u Hrvatsko, Grčkoj, Latviji, Malti i Rumunjskoj, navodi Europski parlament dok Austrija, Njemačka, Belgija, Danska, Nizozemska i Švedska praktički nisu imale komunalnog otpada na odlagalištima.
Budući da Hrvatska trenutno odlaže čak 85 posto svog otpada, a godišnje uvozi 180 000 tona reciklata koji postoje u Hrvatskoj, zastupnik Davor Škrlec kao izvjestitelj za novi paket kružne ekonomije iz redova Zelenih ocijenio je kako moramo odmah krenuti s odvojenim prikupljanjem i recikliranjem ako želimo izbjeći penale i ostvariti zadane ciljeve, priopćio je ured zastupnika povodom glasovanja parlamentarnog odbora.
"Prilikom usklađivanja tekstova i pregovora koje smo vodili u Europskom parlamentu, očito je kako se Hrvatska za razliku od većine država članica po pitanju gospodarenja otpadom nalazi u kamenom dobu. U Hrvatskoj moramo početi mijenjati svoj stav prema otpadu. Otpad je resurs, otpad je vrijednost, a njegovo pravilno zbrinjavanje može jamčiti građanima manje račune i zdraviji okoliš u njihovim lokalnim sredinama. Novim prijedlogom direktiva o otpadu Europski parlament postavlja znatno ambicioznije ciljeve od inicijalnog prijedloga Komisije čime odvojeno prikupljanje otpada postaje obavezno i svako miješanje otpada strogo se zabranjuje. Europski parlament smatra spaljivanje i mehaničko biološka postrojenja zastarjelom tehnologijom; postojeći centri za gospodarenje otpadom s MBO tehnologijom koštali su građane milijardu kuna te će stvarati dodatni godišnji trošak od 200 milijuna kuna (700-800 kuna troška po toni otpada), 60-80% ostatka otpada MBO mora na odlaganje, također proizvode nekvalitetnu mješavinu (RDF) neprivlačnu za spaljivanje zbog loše kalorijske vrijednosti, a izvlačenje deponijskog bioplina je potpuno zanemarivo i u suprotnosti s novim smjernicama za smanjenje odlaganja. Imajući u vidu kako smo tek sada usvojili plan gospodarenja otpadom u skladu s načelima kružne ekonomije, a postavljeni cilj nam je do 2030. adekvatno zbrinjavati 95% otpada, Hrvatska mora odmah krenuti s izgradnjom sortirnica i potaknuti građane na selektivno razdvajanje otpada na kućnom pragu. U protivnom umjesto novih 6000 radnih mjesta samo u sortiranju otpada, očekuju nas penali i odlazak pred Sud Europske unije“, upozorava Škrlec, stoji u priopćenju.
Odbor je također zatražio da se količina bačene hrane do 2030. smanji za 50 posto. Procjenjuje se da se u EU-u godišnje baca oko 89 milijuna tona hrane, odnosno 180 kilograma po stanovniku. Zastupnici traže da se u odnosu na 2014. bacanje hrane do 2025. smanji za 30 posto i 50 posto do 2030. godine.
Zastupnici predlažu i da se do 2030. 70 posto ambalažnog otpada reciklira, uz posebne prijelazne ciljeve 2025. za svaki materijal. Pod ambalažu spadaju papir i karton, staklo, plastika, drvo i metal. Plastična i drvena pakiranja se recikliraju u najmanjoj mjeri, iako su rezultati različiti po zemljama. Ambalažni otpad uključuje i otpadna vozila, baterije (samo 40 posto je reciklirano od 2013.) te otpadnu električnu i elektroničku opremu.