Rasprava o tom pitanju održana je na inicijativu slovenskog zastupnika Ive Vajgla, koji je rekao da se na zapadnom Balkanu događaju zabrinjavajuće stvari te da od "male iskre može nastati veliki požar". Rasprava je održana isti dana kada su u Bruxelles na nastavak dijaloga doputovali čelnici Srbije i Kosova.
Sudionici u raspravi su kao primjere zabrinjavajućih i neprihvatljivih događaja isticali slanje vlaka iz Beograda u Mitrovicu, oslikanog natpisima "Kosovo je Srbija" na 21 jeziku, stanje u Makedoniji, proslavu dana Republike Srpske, incidente na dan izbora u Crnoj Gori.
U raspravi su sudjelovali svi hrvatski zastupnici koji su članovi vanjskopolitičkog odbora.
Dubravka Šuica, koja je u utorak ponovno izabrana za potpredsjednicu Odbora za vanjsku politiku, upozorila je da autoritarne tendencije u nekim zemljama u tom području, ograničavanje slobode medija i gledanje prema Rusiji predstavljaju veliku opasnost.
Istaknula je da dosadašnji pristup da se napredak tih zemalja prati kroz godišnja izvješća o napretku više nije dovoljan, da tim zemljama treba dati konkretniju perspektivu članstva kako bi se sačuvala stabilnost.
"Godišnja izvješća o napretku nisu dovoljna. Mi govorimo o napretku, ali sve ostaje na papiru, a neophodan je maksimalni angažman EU-a u tim zemljama ako želimo sačuvati stabilnost. Imajući u vidu što se događa u Sjedinjenim Državama, nejasnu Trumpovu politiku prema ovome prostoru i veliku inklinaciju nekih zemalja prema Rusiji, što može biti pogubno za odnose u tzv. regiji, smatramo da moramo na dnevni red vratiti pitanje proširenja i dati mu prioritet, a ne da se Unija zbog Brexita bavi sama sobom", kaže Šuica.
Tonino Picula je naglasio da stabilnost na zapadnom Balkanu ovisi o dva suprotstavljena procesa u tim zemaljama, procesa koji ide prema približavanju EU-u i onoga koji vodi udaljavanju od Unije te da se linije podjele unutar tih država lako mogu odraziti na međudržavne odnose.
Ivan Jakovčić je u izjavi nakon rasprave rekao da je "Balkan danas pred eksplozijom".
"Treba biti vrlo konkretan: Balkan je danas ponovno pred eksplozijom. Tko to ne vidi slijep je kod zdravih očiju. Nažalost, nisam čuo odrješite govore. Ovo što se danas događa na Balkanu treba odmah spriječiti, Europa ponovno premalo prati ono što se događa, sve nekako birokratizirano. Ono što se događa u BiH, pokušaj udara u Crnoj Gori, vlak za Mitrovicu, sve su to teme o kojima ovdje treba odrješito razgovarati i odlučno spriječiti one koji potiču takve procese", kaže Jakovčić.
Marijana Petir je istaknula da je u interesu EU-a mir i stabilnost i da stoga treba poticati nastavak europskih integracija. Upozorila je na dvostruke kriterije EU-a, istaknuvši da tako Makedonija zbog spora oko imena s Grčkom čeka već više od 10 godina na početak pregovora iako ispunjava uvjete za početak pregovora, a da se Srbiju snažno podržava iako ona ne poštuje europske vrijednosti.
"Da je to tome tako govori napad Srbije na susjedne zemlje, odbijanje ulaska u NATO, veliki utjecaj Rusije, govor mržnje prema susjednim zemljama i provociranje sukoba. Srbija prijeti Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i Kosovu. Takvo ponašanje ozbiljno doprinosi jačanju tenzija na zapadnom Balkanu", rekla je Petir.
Željana Zovko je rekla da bi EU trebala pokazati solidarnost s Hrvatskom kada je optužuju iz Srbije te da zemljopisni položaj Hrvatske otvara cijeli niz političkih i sigurnosnih pitanja za cijelu EU.
Jozo Radoš je s nekoliko primjere ilustrirao zapaljivu retoriku na Balkanu, spominjući izjave srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića o njegovoj spremnosti da ide rat, tribinu na kojoj je glavna zvijezda osuđeni ratni zločinac Veselin Šljivančanin, krizu u Makedoniji, odlazak predstavnika albanskih stranaka u Makedoniji na konzultacije u Albaniju.
Intervencije ostalih zastupnika bile su u sličnom tonu, a jedini koji je odudarao u raspravi bio je francuski zastupnik Jean-Luc Schaffhauser, izabran na listi Nacionalne fronte.
"Jesu li nas europske vrijednosti natjerale da bombardiramo Srbiju, jesu li nas one ponukale na priznamo Kosovo, mafijašku i nepriznatu državu", rekao je Schaffhauser. Odmah je reagirao rumunjski liberalni zastupnik Victor Bostinaru, koji je istaknuo da iako dolazi iz zemlje koja ne priznaje neovisnost Kosova, ne može prihvatiti da se Kosovo naziva mafijaškom državom i da je nepriznata, ako je članica UN-a. Na isti način je reagirao predsjedavajući, njemački zastupnik David McAllister, koji je također upozorio da se ne može tako nazivati Kosovo.
McAllister (CDU) izabran je u utorak za predsjednika Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta umjesto Elmara Broka, također njemačkog demokršćanina, koji je bio predsjednik toga odbora dugi niz godina.