Zovko, kao predstavnica Hrvata iz BiH, i Tolić izabrani su na listi Domoljubne koalicije na izborima za Europski parlament 2014. a kao zastupnici HDZ-a i HDZ-a BiH radit će u okviru kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP). Tolić i Zovko su u parlamentu zamijenili Andreja Plenkovića, koji je nakon relativne izborne pobjede u rujnu preuzeo dužnost predsjednika hrvatske vlade i Davora Ivu Stiera koji je u novoj vladi postao ministar vanjskih i europskih poslova, a europarlamentarci su i službeno postali u ponedjeljak na plenarnoj sjednici EP-a koja se ovoga tjedna održava u Strasbourgu.
Nova hrvatska europarlamentarka i bivša veleposlanica BiH u više europskih zemalja, ušla je u Odbor za razvoj (DEVE) i Izaslanstvo za odnose s BiH i Kosovom.
"Postati zastupnica u EP-u je vrlo velika promjena u mom životu. Za mene koja dolazim iz BiH je ovo povijesna prilika da napravim nešto za narod koji predstavljam", kazala je Zovko za Hinu.
Zovko najavljuje da će raditi na programu kojeg su zacrtali današnji premijer Andrej Plenkovic i šef diplomacije Ivo Stier, a istovremeno i s većim žarom raditi na nekim pitanjima koja se tiču Hrvata iz BiH, kako bi ta zemlja postala članica Europske unije s Hrvatima kao jednakopravnim narodom.
"BiH mora biti sigurna i stabilna. To je pitanje od izuzetnog značaja za Hrvatsku koja s BiH dijeli 1000 kilometara granice, ali i za cijelu EU", rekla je Zovko.
Govoreći o sadašnjem trenutku u odnosima Hrvatske i BiH, Zovko je izrazila zabrinutost zbog nedavnih uhićenja Hrvata u Orašju, posebice zbog "timinga" i načina na koji su odradjena uhićenja. Time je, kako kaže, poslana poruka Hrvatima u BiH.
"Iz toga je proizašla situacija zebnje, straha i napetosti", rekla je Zovko, ističući da su podignutr optužnice protiv ljudi koji su "isključivo jedne nacionalnosti i to u trenutku kada je vrh tužiteljstva pretrpio promjene zbog disciplinskih postupaka".
"A što se ratnih zločina tiče, uvijek sam se zalagala za individualnu odgovornost u procesuiranju zločina", dodala je nova hrvatska europarlamentarka. Također je upozorila da ce "greške koje budu rezultat nečije samovolje biti snažan udarac i za pravosuđe i povjerenje u vladavinu prava i zakona."
Zovko tvrdi da Hrvati iz BiH, po opredijeljenju i vrijednostima, svoju budućnost vide isključivo u okviru EU-a, ali da te vrijednosti dijeli općenito velika većina građana, bez obzira na nacionalnu pripadnost.
"Ja sam optimist i smatram da velika većina građna BiH dijeli te iste vrijednosti i te ljude želim predstavljati, no drugo je kada govorimo o politikama druga dva naroda", rekla je Zovko, pojašnjavajuci da politike druga dva naroda ne shvaćaju gdje je EU u ovom trenutku i žive u nekim drugim vremenima gdje se moglo kalkulirati s europskim vrijednostima.
"Nema vremena za kalkulacije (....) još uvijek ima šanse za ulazak BiH u Europsku uniju i nadam se da ce BiH prepoznati Hrvatsku kao svog najvećeg lobistu u EU", kazala je Zovko.
Istaknula je da se BiH mora graditi na način na koji je napravljena Europska unija, na načelima federalizma, subsidijarnosti, zastupljenosti i vrijednostima.
Zovko ocjenjuje da je BiH važna za Europu, ponajprije zbog pitanja sigurnosti, i posebno ističe probleme terorozma i migracija.
"To je ključno pitanje koje dovodi do jačanja populističkih snaga u EU, gdje se države zatvaraju u same sebe sebe. Europa je svjesna da jugoistočna Europa mora biti dio Europe ili će biti prepuštena silama koje neće biti u mogućnosti kontrolirati", zaključila je Zovko.
Zovko je prethodno bila veleposlanica BiH u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj te savjetnica za vanjsku politiku predsjedatelja Vijeća Ministara Bosne i Hercegovine.
Ivica Tolić svoj eurozastupnički mandat počinje kao punopravni član Odbora za okoliš i zdravu hranu i zamjenski član u Odboru za ribarstvo i Odboru za transport i turizam.
"To su značajna područja, kako na europskoj tako i na nacionalnoj razini", kaže Tolić uz ocjenu da je Hrvatska je tu posebno važna jer imamo velika prirodna bogatstva koja moramo na pravilan način štititi.
"To je naša vrijednost, ali i vrijednost Europske unije", rekao je Tolić, dodavši da će u tim područjima dati svoj doprinos u radu Europskog parlamenta i zastupati nacionalne pozicije i interese.
Za njega je područje pitanja veterana područje od posebnog interesa jer i sam dolazi iz veteranskog miljea, a imao je i potporu hrvatskih dragovoljaca i veterana Domovinskog rata u kampanji za EP.
"Svakako će to područje biti za mene od posebnog interesa i svakako ću se zalagati s udrugama proizašlim iz Domovinskog rata te Ministarstvom branitelja da od strane hrvatskih veterana dođe inicijativa za rješavanja veteranskog pitanja unutar EU-a i pozicioniranja hrvatskih veterana na ono mjesto koje im zapravo i pripada", kazao je Tolić.
Po njegovom sudu, mi imamo iznimnu poziciju jer smo se 90-ih godina u Europi borili protiv jednog totalitarnog režima.
"EU u svojim temeljima ima demokraciju i višestranački sustav. Mi smo se borili protiv komunističkog sustava i jugoslavenske vojske koja je zapravo napala Hrvatsku (...) to je vrlo važna baština ne samo za Hrvatsku vec i za Europsku uniju", rekao je Tolić. Također se osvrnuo i na pitanje nestalih i ocijenio da to pitanje treba dići na razinu Europe.
"To mora biti jedan civilizacijski standard. Ne možemo u 21. stoljeću prihvatiti da netko želi biti dio europske obitelji, a da pitanja naših nestalih ostanu neriješena", rekao je Tolić.
Kao umirovljeni komodor Hrvatske ratne mornarice i dragovoljac Domovinskog rata koji je završio najviše vojne škole u okviru Oružanih snaga RH i NATO-ovu obrambenu školu u Rimu, Tolić nije propustio komentirati i pitanje sigurnosti i obrane u EU.
"To pitanje nije u EU-u bilo u prvom planu, ali sada dolazi u fokus interesa javnosti, kako u Europi tako i u cijelom svijetu", istaknuo je Tolić.
"Brojni su sigurnosni izazovi pred nama. Oni su simetrični i asimetrični. Danas imamo bojišnicu u srcu Europe", dodao je, uz uvjerenje da će u sljedećem razdoblju pitanje sigurnosti utjecati na sveukupnu kvalitetu života u EU-u.
Tolić smatra da Europa mora biti spremna preventivno djelovati i predviđati određene događaje, a ne samo sanirati učinjenu štetu.
U kontekstu NATO-a i kolektivne obrane, Tolić se osvrnuo na američke predsjedničke izbore i skorašnjeg stanara u Bijeloj kući, Donalda Trumpa.
"Ne vjerujem da će se dogoditi neke velike promjene. Amerika je supersila i neće se sigurno udaljiti od Europe i ta transatlantska veza će ostati sigurno jaka. Ne očekujem neke značajne promjene", ocijenio je Tolić.
Smatra, međutim, da se Europa ne smije oslanjati samo na NATO već mora imati i vlastite kapacitete, koji se ne bi smjeli duplicirati.
To treba, kako kaže, biti sinergija u budućnosti koja se neće isključivati, već samo nadopunjavati.
"A što se samog Trumpa tiče, mi se svi kunemo u demokraciju. To je bio jedan demokratski proces i ja novoizabranom predsjedniku mogu samo čestitati na pobjedi", kazao je Tolić u razgovoru za Hinu.