Picula je okupio proizvođače zagorskih mlinaca i zagorskih štrukli, međimurskog mesa ‘z tiblice i međimurskog bučinog ulja, viškog rogača, dalmatinskog i istarskog pršuta, dubrovačke mantale, džema od dubrovačke ljute naranče i ličkog sira škripavca.
"Okupili smo različite profile proizvođača i stručnjaka kako bi međusobno razmijenili iskustva i informacije. Moramo osvijestiti potrošače da širenje trgovačkih lanaca nije jedino rješenje za opskrbu hranom. Zato je važno informirati javnost o značaju zaštite autohtonih domaćih proizvoda, jer nas, na žalost, tragični slučajevi poput nedavne zaraze salmonelom, tjeraju da još ozbiljnije razmišljamo o tome što jedemo. U isto vrijeme moramo raditi na izgradnji regulativnog okvira i sustava poticaja proizvodnje koji će proizvođačima zaštićenih proizvoda omogućiti da svoje proizvode ponude kupcima po prihvatljivoj cijeni", poručio je zastupnik Picula.
Ante Madir iz Klastera hrvatskog pršuta naglasio je važnost udruživanja jer je proces zaštite Dalmatinskog pršuta na nacionalnoj razini trajao deset godina, da bi uspjeh došao 2012. godine. "Nakon nacionalne zaštite, u suradnji s Uredom zastupnika Picule pokrenuli smo zaštitu na europskoj razini - zastupnik Picula komunicirao je s Europskom komisijom proces zaštite i nakon mjesec dana, dobili smo za Dalmatinski pršut zaštitu zemljopisnog podrijetla na EU razini" rekao je Madir i dodao da "zaštita proizvoda uvodi red na tržištu jer je dosad svašta moglo proći pod imenom Dalmatinski pršut".
Jakša Božanić iz udruge “Komiški rogač”, koja je nastala sa ciljem zaštite tisućljetnih nasada i proizvoda od rogača, istaknuo je problem s kojim se suočavaju. "To je namirnica koja je Komižu i otok Vis spasila od gladi, posebice u ratnim vremenima. U rogaču ima više kalcija nego u mlijeku. Imamo zagarantiran plasman na tržište, ali je problem što se rogač nalazi u građevinskoj zoni te zbog mogućnosti gradnje na nasadima jednog dana možda nećemo imati što zaštititi".
Ovaj je sastanak nastavak inicijative zastupnika Picule koji se zaštitom autohtonih proizvoda bavi od početka mandata. Zamišljen je kao umrežavanje proizvođača zaštićenih proizvoda, proizvoda koji su u proceduri (ili se pripremaju za proceduru) i proizvoda koji imaju potencijal sa stručnjacima koji pomažu u procesu zaštite, navodi se u priopćenju.
Cilj incijative je osnažiti male i srednje proizvođače poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda jer se pokazalo da napori oko zaštite autohtonih proizvoda u Hrvatskoj daju rezultate, pojašnjava ured zastupnika. U nešto više od tri godine imamo 14 zaštićenih proizvoda i s Nizozemskom i Mađarskom dijelimo 14. mjesto od 28 zemalja članica.
Posljednji okrugli stol i radionice Picula je organizirao prošli mjesec u Lovincu, mjestu gdje je zaštićen Lički krumpir, a prije toga u Bruxellesu, Dubrovniku, Šibeniku, Rovinju i Zagrebu. Kao rezultat trogodišnjeg rada, u Zagrebu je zastupnik Picula i predstavio Priručnik „Autohtoni proizvodi i oznake kvalitete Europske unije: od ideje do realizacije” namijenjen prvenstveno proizvođačima, ali i svima onima koji tek razmišljaju o tome da se uključe u proces zaštite proizvoda.