Ustavni sud BiH proglasio je u studenom 2010. neustavnim odredbe Izbornog zakona BiH koje se odnose na Grad Mostar. Od tada hrvatski i bošnjački predstavnici ne uspijevaju se dogovoriti oko izbornih pravila koja bi bila u skladu s ustavom. Ustavni sud je tom odlukom poništio Statut Grada Mostara i izborna pravila za gradsko vijeće , koje je nametnuo tadašnji Visoki predstavnik Paddy Ashodown, a prema kojima je glas Bošnjaka vrijedio četiri puta više od glasa Hrvata.
"Unatoč obnovljenim naporima, dogovor o provedbi odluke Ustavnog suda iz 2010. još nije postignut i nakon osam godina građani Mostara i dalje ne mogu konzumirati svoja demokratska prava. Odluka Ustavnog suda treba se provesti kao prioritet", kaže se u izvješću o napretku Bosne i Hercegovine, koje je u srijedu objavila Europska komisija.
Komisija također poziva BiH da nekoliko incidenata na lokalnim izborima održanim u listopadu dobiju pravosudni epilog. U izvješću se ne spominje izrijekom Stolac, ali se navodi da su biračka mjesta u jednoj općini zatvorena, a u nekoliko općina da su bila privremeno zatvorena.
U izvješću se navodi da je ustav BiH i dalje krši Europsku konvenciju o ljuskim pravima, jer presuda u predmetu Sejdić-Finci još nije provedena kao ni više odluka Ustavnog suda.
Bosna i Hercegovina je u veljači ove godine predala zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. Vijeće EU-a je u rujnu dalo mandat Europskoj komisiji da započne s postupkom izrade mišljenja, što je prvi korak u odobravanju kandidatskog statusa. Komisija planira sljedeći mjeseci dostaviti BiH opsežni upitnik od preko tri tisuće pitanja. Na temelju odgovora na ta pitanja, ali i iz drugih izvora, Komisija će izraditi mišljenje u kojem će odlučiti hoće li dati preporuku za dodjelu kandidatskog statusa. Sve prijedloge i preporuke Europske komisije u pitanjima proširenja zemlje članice moraju potvrditi jednoglasno.