Europska komisija u srijedu je znatno povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini, na 2,6 posto u odnosu na proljetne projekcije, kada je prognozirala rast od 1,8 posto. Za sljedeću godinu, Komisija predviđa rast od 2,5 posto, a 2018. godine za 2,4 posto.
Boljoj prognozi za 2016. posebno je pridonio dinamičan rast u prvoj polovini godine, u kojoj je vidljiv nastavak pozitivnih kretanja u domaćoj potrošnji, investicijama i izvozu, a tu je i pozitivan efekt ulaska Hrvatske u Europsku uniju i snažan doprinos turizma, djelomice na krilima političkih zbivanja u konkurentskim zemljama, kažu u EK-u.
Očekuju da će se ti trendovi nastaviti i u drugoj polovini godine, posebno kad je riječ o investicijama, a pozitivna gibanja očekuju i na tržištu rada odnosno smanjenje nezaposlenosti kao rezultat pojačanog zapošljavanja, ali i demografskih kretanja.
Što se tiče cijena, u Komisiji ističu da je na ukupnu krvnu sliku hrvatskog gospodarstva u prethodnom razdoblju utjecao pad cijena energenata, dok se u 2017. očekuje njihov oporavak.
Pozitivan doprinos EK očekuje i od nove Vlade, odnosno najavljenih reformi te politički stabilnijeg ambijenta od razdoblja prije formiranja kabineta premijera Plenkovića.
Kao rizike za svoje prognoze, u EK-u kažu da bi pogoršanje vanjskih uvjeta 2017. moglo dovesti do usporavanja izvoza, a tu je i zasad neizvjestan ishod pregovora o plaćama u javnom sektoru, kao i onaj vezan uz rješenje spora s bankama u vezi kredita u švicarskim francima.
S druge strane, nova Vlada bi mogla nastaviti s programom strukturnih reformi i provesti poreznu reformu koja se još razmatra, što bi imalo pozitivan učinak na investicije i potrošnju, ističu iz EK-a.