Gordana Palajsa iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) rekla je da je, zbog produljenja radnog vijeka odnosno dobi za umirovljenje, vidljiv trend starenja radnika što pak traži bolje očuvanje njihova zdravlja, smanjenje broja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i ranijih umirovljenja.
"To treba postići prevencijom i smanjenjem rizika, skraćenjem radnog vremena, smanjenjem prekarnih oblika rada, osobito kod mladih, uz češće zdravstvene preglede. Također je potrebno smanjiti stres i diskriminaciju na radnom mjestu", rekla je Palajsa.
Naglasila je da novi poslovi i oblici rada, uslijed digitalizacije i robotizacije, dovode do intenziviranja rada i pojačanog stresa.
"U takvim uvjetima suočeni smo s pravom epidemijom mišićno-koštanih bolesti", kazala je te napomenula kako se u Europskoj uniji godišnje bilježi trošak 163 milijuna eura zbog profesionalnih oboljenja.
Po njezinim riječima, potrebno je ojačati ulogu Inspekcije rada i poticati ulaganja u zaštitu na radu.
Pravna savjetnica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Admira Ribičić podsjetila je kako su poslodavci dužni osigurati zdravo i sigurno radno mjesto. Naglasila je i kako je nužno poboljšati primjenu postojećih zakona i propisa o zaštiti na radu.
U EU je zaposleno više od 220 milijuna radnika, od kojih oko 3 milijuna radnika godišnje pretrpi ozbiljniju ozljedu na radu, istaknula je Ribičić. Napomenula je kako je 2013. zabilježeno 3.674 smrtna slučaja na radu, a 2,9 posto nezgoda na radu rezultiralo je odsutnošću s posla duljom od tri dana. Zbog toga, dodaje, nastaju ogromni troškovi koji su prepreka gospodarskom rastu i utječu negativno na konkurentnost tvrtaka.
Zaštita na radu je ulaganje, a ne trošak
U EU bolovanja iznose oko 136 milijardi eura, upozorila je te naglasila važnost prevencije koju, kako kaže, treba gledati kao ulaganje, a ne kao trošak. U 2015. prihod od doprinosa za zaštitu na radu iznosio je oko 579 milijuna kuna, no, problem je što se oko 57 posto troši netransparentno, upozorila je Ribičić.
Ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu Vitomir Begović istaknuo je kako je cilj kampanje postići nultu stopu stradavanja radnika na radu do 2018., ali i nakon toga nastaviti sve započete aktivnosti.
Svaki poslovni subjekt i djelatnost ima svoje specifičnosti, a zakonski okvir samo daje smjernice u kojem smjeru treba organizirati provođenje mjera zaštite na radu, rekao je te dodao da je u pojedinim kompanijama zaštita na radu organizirana na europskoj razini, ali da u mnogima radnici nisu iskoristili svoje pravo i potrebu da izaberu povjerenika za sigurnost na radu koji bi na dnevnoj razini trebali surađivati sa ovlaštenicima poslodavca i stručnjacima zaštite na radu kako bi se ona učinkovito provodila.
"Upravo kroz kampanju želimo aktualizirati to pitanje kako bi se u svim radnim sredinama to pravo konzumiralo", naglasio je Begović.
Na skupu je bilo riječi i o novim oblicima zapošljavanja na tržištu rada koji će predvidljivo zahtijevati 'restrukturiranje' u zaštiti na radu, osobito na relaciji poslodavac - radnik.
Skup se održava pod pokroviteljstvom Europske agencije za zaštitu na radu.